Brexit: Trgovinski sporazum će umanjiti, ali ne i spriječiti gospodarsku štetu

Europska unija i Velika Britanija postigle su u četvrtak sporazum o trgovinskim odnosima nakon brexita, sedam dana prije nego što Britanija zauvijek napusti jedan od najmoćnijih trgovinskih blokova, u svom najvećem vanjskopolitičkom zaokretu od kraja carstva.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija dogovorile su u posljednji trenutak trgovinski sporazum kojim će Britanija zadržati pristup jedinstvenom tržištu EU-a s 450 milijuna potrošača bez carina i kvota, no on neće spriječiti gospodarske štete, upozoravaju ekonomski stručnjaci.

To je "tanak sporazum" koji neće spriječiti gospodarsku štetu i poremećaje u trgovini za Britaniju i članice EU-a i još ostaje za utvrditi mnoge aspekte budućih odnosa Britanije i EU-a, mogućim i tijekom više godina, ocjenjuje agencija Reuters.

Ured britanske vlade za proračunsku odgovornost (OBR) prognozira da će Britanija, unatoč dogovoru, bilježiti gubitke od oko četiri posto kroz 15 godina u odnosu na ostanak u EU. To znači da sada dogovoreni "tvrdi brexit", kako ga naziva Reuters jer nosi odlučniji raskid u odnosu na prethodne prijedloge, nije puno bolji u ekonomskim pogledima od brexita "bez dogovora" za koji OBR tvrdi da bi doveo do daljnjeg pada proizvodnje od dva posto na početku i još 1.5 posto do 2025.

"Brexit bez dogovora je bolan jer odmah pogađa poput cunamija", napisao je ekonomist John van Reenen na blogu Londonske škole ekonomije . "Tvrdi brexit je nečujniji i štetit će gospodarstvu desetljećima." Gospodarstva EU-a također će biti pogođena, ali u puno manjoj mjeri, iako će neke zemlje poput Irske i Belgije, biti pogođene više od drugih.

Hylke Vandenbussche, profesor s belgijskog Sveučilišta u Leuvenu, prognozirao je prošle godine da će brexit uz sporazum o slobodnoj trgovini značiti pad zajedničkog gospodarstva 27 članica EU-a od 0.38 posto te da će 280.000 ljudi ostati bez posla.

Pravila trgovine, putovanja i poslovanja bila su zamrznuta tijekom prijelaznog razdoblja koje je započelo nakon izlaska Britanije iz EU-a 31. siječnja. No od 1. siječnja 2021., Britanija će biti izvan jedinstvenog tržišta EU-a i carinske unije. Iako će trgovina robom koja čini polovicu godišnje trgovine EU-a i Britanije, vrijedne 900 milijardi dolara, neće cariniti, više neće biti bez ikakvih zapreka.

Carinska pravila, regulatorni standardi i granične provjere koje EU primjenjuje na treće zemlje, primjenjivat će se i na Britaniju, čime će trgovina postati sporija i skuplja.

Britanska vlada je procijenila da će se granične provjere peterostruko povećati. U najgorem scenariju se predviđa da između 40 i 70 posto kamiona koji putuju prema EU neće biti spremni za nove kontrole od 1. siječnja, što bi moglo izazvati kolone do 7000 vozila i dvodnevna kašnjenja. To će imati veliki utjecaj na britanske zalihe hrane jer ih čak četvrtina stiže iz EU. Trgovci su upozorili da bi moglo biti nestašice svježih proizvoda poput voća, povrća i nekih vrsta mesa na policama trgovina.

Također će se poremetiti trgovinski tokovi na strani EU-a, posebice u zemljama koje su najbliže Britaniji, a to će osjetiti tvornice i sektori koji ovise o pravovremenim isporukama.

Irska, brexitom najteže pogođena članica EU-a, procijenila je u rujnu da bi se uvozne i izvozne deklaracije mogle povećati za 12 puta, na oko 20 milijuna godišnje. Neka roba, uključujući većinu automobila, vjerojatno će i dalje biti podložna carinama jer njihov udio dijelova izvan Britanije ili EU-a premašuje prag predviđen "pravilima podrijetla".

Iz opreza zbog političkog nasilja koje je desetljećima potresalo Sjevernu Irsku, London i Bruxelles dogovorili su odvojeni protokol kako bi spriječili tvrdu granicu s Irskom, članicom EU-a. Tako će britanska regija ostati u carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu EU-a i nakon 31. prosinca i zahtijevat će provjeru robe koja pristiže iz Britanije. To će imati značajan utjecaj na potok robe i opteretiti tradicionalne opskrbne lance, osobito poljoprivredne proizvode.

Financijske usluge nisu bile dio trgovinskih pregovora pa će sveobuhvatni pristup britanskog bankarskog i financijskog sektora jedinstvenom tržištu bloka završiti 1. siječnja.

Pod sustavom poznatim kao ekvivalentnost, pristup tržištima EU-a neće se odobriti bankama, osiguravateljima i drugim financijskim tvrtkama sa sjedištem u Britaniji osim ako Bruxelles ne procijeni njihova pravila "ekvivalentnima" pravilima bloka. S trgovinskim sporazumom Bruxelles bi mogao biti otvoreniji za davanje šireg pristupa londonskim financijskim tvrtkama. No te su tvrtke, strahujući od uvođenja ograničenja za svoje poslovanje, već preselile 7500 radnih mjesta u financijska središta EU-a kako bi izbjegle prekid poslovanja s klijentima u Uniji.

(Hina)
 

Vijesti iz medija | Promjena regulative | Trgovinska politika EU