O hrvatskom izvozu

Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

  • Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
  • Zbog financijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
  • Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
  • Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
  • Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
  • Izvoz povećava devizne rezerve.
  • Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
  • Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
  • Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, međutim, ta poduzeća zapošljavaju 51% zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 62%, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 73% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Također ostvaruju dobit od 76%. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.


Zašto izvoziti?

  • Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuju poslovanje poduzeća.
  • Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru jedinstvenog tržišta EU.
  • Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
  • Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
  • S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.

 

Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom od srpnja 2018. do srpnja 2019. godine (privremeni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od srpnja 2018. do srpnja 2019.“, koje je objavljeno 9. listopada 2019. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).
 
 
Opći pregled
 
DZS je 9. listopada 2019. godine objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za prvih sedam mjeseci, koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 8,6 posto, na 66,6 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 7,5 posto, na 110,4 milijarde kuna.

Time je DZS naviše korigirao svoje prve podatke, koji su pokazivali da je izvoz u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 8,2 posto, a uvoz za 6,9 posto.

Vanjskotrgovinski deficit je u prvih sedam mjeseci iznosio 43,8 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 60,3 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih sedam mjeseci prema istom lanjskom razdoblju porastao za 8,8 posto, na gotovo devet milijardi eura, dok je uvoz porastao za 7,7 posto, na 14,9 milijardi eura, što daje vanjskotrgovinski deficit od 5,9 milijardi eura.

 
Robna razmjena prema djelatnostima

Promatrano po proizvodima, odnosno djelatnostima NKD-a, najveći rast vrijednosti izvoza u prvih sedam mjeseci ostvaren je kod ostalih prijevoznih sredstava, motornih vozila i dijelova za motorna vozila, farmaceutskih proizvoda, električne opreme, metala te proizvoda primarnih djelatnosti.

Pritom se može naglasiti da je u srpnju isporučen polarni kruzer za inozemnog naručitelja, da izvoz motornih vozila i dijelova snažno ovisi o EU tržištu jer je u najvećoj mjeri koncentriran na Njemačku, Sloveniju, Francusku i Italiju te da se rast izvoza primarnih djelatnosti u znatnoj mjeri temeljio na povećanom izvozu ribe i ribljih proizvoda na EU tržište.

Kod kretanja izvoza ipak se mora napomenuti da dinamiku rasta ukupnog izvoza osjetno usporava pad vrijednosti izvoza naftnih derivata koji su pojedinačno najvažniji izvozni proizvod Hrvatske, a kod kojih se pod utjecajem pada prosječne cijene sirove nafte te smanjene domaće prerade bilježi pad izvoza na godišnjoj razini od 15,0%.

Vrijednost uvoza također relativno dinamično raste kao posljedica rasta ukupne potražnje, odnosno domaće potražnje i izvoza.

Tako je ta vrijednost bila 7,5% veća nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Najveći rast uvoza bilježi se upravo kod naftnih derivata čime se nadoknađuje smanjena domaća proizvodnja, ali se iz istih razloga istodobno bilježi znatan pad vrijednosti uvoza sirove nafte kao sirovine u toj proizvodnji pa je ukupan uvoz u djelatnosti rudarstva i vađenja smanjen za 26,8%.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Unatoč određenom usporavanju rasta gospodarstva EU, i dalje se ostvaruje relativno visok rast izvoza na zajedničko tržište EU-a, a bilježi se i još dinamičniji rast izvoza prema svim ostalim tržištima.

Konkretnije, u prvih sedam mjeseci vrijednost izvoza prema EU tržištu povećana je za 7,3%, a prema svim ostalim tržištima za čak 11,5%.

Među tim – trećim tržištima, najviše se isticao rast izvoza prema susjednima BiH i Srbiji, ali i prema SAD-u, Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Saudijskoj Arabiji.






Izvor: Državni zavod za statistiku


ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S
INOZEMSTVOM U 2018. GODINI
(konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2018. godini.“, koje je objavljeno 24. svibnja 2019. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).


Opći pregled


Hrvatska je tijekom 2018. godine, u usporedbi s 2017. ostvarila rast izvoza i uvoza kao i vanjskotrgovinskog deficita, uz pad pokrivenosti uvoza izvozom, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2018. iznosio je 107,9 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2017. povećanje za oko 3 milijarde kuna, odnosno za 3,2 posto. Ukupan je uvoz istodobno iznosio 176,2 milijarde kuna i povećane je za 13 milijardi kuna, odnosno za 7,9 posto u usporedbi s 2017. godinom.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2018. iznosio je 68,3 milijardi kuna te je porastao za 16 posto odnosno veći je za otprilike 10 milijardi kuna u odnosu na 2017. godinu. Zbog snažnijeg rasta uvoza u odnosu na izvoz pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,2 posto te je smanjena u odnosu na 2017., kad je iznosila 64 posto.


Robna razmjena prema djelatnostima

Najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza imala je prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom izvozu od gotovo 90 posto te međugodišnjim rastom izvoza za 4,1 posto.

Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 8 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to za 17,7 posto.

Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 5 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza za 22,3 posto.

Porastu uvoza u 2018. godini isto je tako najviše pridonijela prerađivačka industrija, s udjelom od 87 posto u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza za 7,6 posto u odnosu na 2017. godinu. Pritom je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu najviše pridonijela povećanju uvoza i to za 17,6 posto u odnosu na 2017. godinu.

Znatan doprinos povećanju uvoza imala je i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu i porastom za 12,9 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da sektor strojeva i prijevoznih sredstava ostvaruje najveću vrijednost odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK-u). U 2018. izvoz tog sektora iznosio je nešto više od 25 milijardi kuna i činio je nešto više od 23 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio oko 47 milijardi kuna odnosno više od 26 posto ukupnog uvoza.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Hrvatska robna razmjena s tržištem EU-a znatno raste svake godine te je u 2018. po podacima DZS-a činila gotovo 69 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2017. porastao za 9,3 posto, na 74,2 milijarde kuna te 78 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za 7,9 posto, na 176,2 milijarde kuna.

Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet država članica EU-a koje realiziraju više od tri četvrtine svog uvoza iz drugih država članica EU-a.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2018. bili Njemačka, Italija i Slovenija. S udjelom od gotovo 15 posto ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018., i to oko 10 posto više u odnosu na 2017. Vrijednost izvoza u Italiju pritom je iznosila 15,8 milijardi kuna.

U ukupnom hrvatskom uvozu u 2018. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je više od 15 posto, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, država u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali i iz koje se najviše uvozilo.

Slovenija je redovito jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa je tako u 2018. izvoz kao i uvoz iz susjedne nam države činio gotovo 11 posto ukupnog izvoza i uvoza. U 2018. izvoz u Sloveniju porastao je za 6,2 posto, na 11,9  milijardi kuna, a uvoz je bio  veći za 12,2 posto, s vrijednošću od 12,2 milijarde kuna.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2018. činila je oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je pao za oko 8 posto i gotovo 22 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8 posto u usporedbi s 2017. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2018. i nadalje su bili Bosna i Hercegovina, Srbija i Kina. U 2018. oko 9 posto ukupnoga hrvatskog izvoza ostvareno je u Bosni i Hercegovini koji je jedan posto manji nego 2017. godine i iznosio je 10,1 milijardu kuna, dok je uvoz porastao za 6,4 posto, na 5,4 milijarde kuna.

Izvoz u Srbiju prošle godine je u usporedbi s 2017. pao za 5,5 posto, na 4,7 milijardi kuna, a uvoz je povećan za 3,8 posto, na 4,3 milijarde kuna.

U Kinu je lani izvezeno robe u vrijednosti 989,4 milijuna kuna ili 18,4 posto više, a uvezeno za 5,9 milijardi kuna ili 15,1 posto više.


Izvor: Državni zavod za statistiku
 


ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2017. GODINI
(konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2017. godini“, koje je objavljeno 25. svibnja 2018. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).


Opći pregled

Konačni podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku u 2017. i dalje pokazuju porast izvoza i uvoza Republike Hrvatske, a prema privremenim podacima Eurostata, Republika Hrvatska najveća je izvoznica ogrjevnog drva u druge države članice, s udjelom od 24%.

Prema konačnim podacima robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2017. u usporedbi s 2016. vidljivo je da izvoz i uvoz i dalje rastu, kao i vanjskotrgovinski deficit te pokrivenost uvoza izvozom.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2017. iznosio je oko 105 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2016. povećanje od oko 12 milijardi kuna, odnosno oko 13%. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 163 milijarde kuna i povećao se za oko 15 milijardi kuna, odnosno 10% u usporedbi s godinom prije.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2017. iznosio je oko 59 milijardi kuna te je porastao za oko 5%, odnosno veći je za 3 milijarde kuna nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64% u 2017., dok je godinu prije iznosila nešto manje od 63%.


Robna razmjena prema djelatnostima

Prerađivačka industrija, čiji udio u ukupnom izvozu u 2017. iznosi 89%, ostvarila je porast izvoza od oko 13% i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Republike Hrvatske.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 7% i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s oko 40%.

Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s udjelom od oko 8% u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 27%.

Porastu uvoza u 2017. također je najviše pridonijela Prerađivačka industrija, s udjelom oko 87% u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza od oko 9%.

Ostala prerađivačka industrija, kao dio Prerađivačke industrije, s udjelom od oko 3% u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za oko 38% u odnosu na godinu prije.

Povećanju uvoza isto tako znatno je pridonijela i Proizvodnja metala, s udjelom od oko 6% u ukupnom uvozu i porastom od gotovo 17%.

Najveća vrijednost izvoza i uvoza, odnosno gotovo četvrtina ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske, prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), ostvarena je u sektoru Strojevi i prijevozna sredstva. Izvoz tog sektora u 2017. iznosio je nešto više od 24 milijarde kuna i čini nešto više od 23% ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio 42 milijarde kuna i ostvario je udio od gotovo 26%.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Tržište EU-a daleko je najvažnije za Republiku Hrvatsku jer robna razmjena s državama članicama EU-a u 2017. čini gotovo 65% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na godinu prije porastao za oko 10%, te oko 78% ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 11%.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2017. Italija, Njemačka i Slovenija. Italija, s udjelom od gotovo 14% ukupnog izvoza, zemlja je partner u koju je izvezeno najviše robe u 2017., i to oko 13% više u odnosu na 2016.

Udio uvoza robe iz Njemačke u ukupnome hrvatskom uvozu u 2017. iznosi više od 15% i uvezeno je gotovo 5% robe više nego godinu prije.

Slovenija je i dalje jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske u 2017., s udjelom od gotovo 11% ukupnog izvoza i ukupnog uvoza. U tu je zemlju u 2017. izvezeno 3% robe manje, dok je uvoz bio oko 8% veći.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2017. čini oko 35% ukupnog izvoza, koji je porastao za 18%, i gotovo 22% ukupnog uvoza, koji je porastao za 6% u usporedbi s 2016.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska u 2017. ostvarila robnu razmjenu su Bosna i Hercegovina, Srbija te Kina. Gotovo 10% ukupnoga hrvatskog izvoza u 2017. ostvareno je u Bosni i Hercegovini. U odnosu na lani porastao je gotovo za 21%, dok je uvoz porastao za više od 18%.

Prema privremenim podacima Eurostata, Republika Hrvatska u 2017. u izvozu i uvozu EU-28 s trećim državama sudjeluje s 0,3%.

U razdoblju između 2016. i 2017. kretanje robne razmjene uvrstilo je RH među šest zemalja s najvećim porastom izvoza i uvoza u druge države članice EU-a. 

 

 
 Izvor: Državni zavod za statistiku

  

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2016. GODINI
(konačni podaci)
 

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2016. godini“, koje je objavljeno 26. svibnja 2017. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

 
Opći pregled
 
Hrvatski robni izvoz porastao je u 2016. godini za 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu što je treća godina zaredom kako raste, ali sporije nego u prethodnim godinama, dok je uvoz lani ojačao za 5,5 posto, pokazuju u petak objavljeni konačni  podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
 
Službena statistika pokazuje da je Hrvatska prošle godine na inozemna tržišta izvezla robe u vrijednosti 92,8 milijardi kuna, što je 5,7 posto više u odnosu na 2015. godinu. Istodobno je vrijednost robnog uvoza premašila 148,5 milijardi kuna i u odnosu na 2015. porasla je 5,5 posto.
 
Konačni podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2016. iznosio 55,7 milijardi kuna, što je 5,2 posto više nego u 2015. godini.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,5 posto, što je gotovo jednako u odnosu na 2015. kada je bila 62,4 posto.
 
Rast izvoza od 5,7 posto u 2016. godini znatno je sporiji nego godinu dana prije, kada je iznosio 11 posto. Ipak, to je treća godina zaredom kako izvoz raste, s obzirom da je u 2014. godini ojačao 8,7 posto. Rast uvoza u prošloj godini od 5,5 posto također je bio manji nego godinu dana prije, kada je rast iznosio 7,7 posto.
 
 
Robna razmjena prema djelatnostima
 
Porast izvoza u 2016. najvećim je dijelom rezultat izvoza prerađivačke industrije, koja je u ukupnom izvozu sudjelovala s 88,9 posto i ostvarila porast od 6,9 posto.
 
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu sa 7,3 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, 55,1 posto. Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme s udjelom od 7,6 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 20 posto.
 
Prerađivačka industrija, s udjelom od 87,9 posto u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza u 2016. porastom od 7,7 posto.
 
Kao i kod izvoza, unutar prerađivačke industrije proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka najviše je pridonijela povećanju uvoza, s udjelom od 6,3 posto u ukupnom uvozu i porastom od 47,3 posto.
 
Također, povećanju uvoza znatno je pridonijela i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od 6,9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 24,5 posto.
 
 
Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Hrvatski robni izvoz u zemlje Europske unije ukupno je u 2016. godini porastao za 5,3 posto, na 61,6 milijardi kuna, dok je uvoz iz tih zemalja rastao po stopi od 4,4 posto, premašivši iznos od 114,7 milijardi kuna.
 
Italija, Slovenija i Njemačka najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2016.
 
Italija je najveća zemlja partner izvoza s udjelom od 13,7 posto ukupnog izvoza, što je porast od 8 posto u odnosu na godinu prije.
 
Najviše robe u 2016. godini uvezeno je iz Njemačke čiji je udio u ukupnom hrvatskom uvozu 16,1 posto pri čemu je uvoz iz Njemačke porastao za 9,4 posto u odnosu na 2015. godinu.
 
Jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske u 2016. jest i Slovenija, s udjelom od 12,5 posto ukupnog izvoza i 10,9 posto ukupnog uvoza i s kojom je u usporedbi s 2015. ostvaren porast izvoza od 7,4 posto i porast uvoza od osam posto.
 
U zemlje koje nisu članice EU-a, Hrvatska je u 2016. izvezla roba za 31,2 milijarde kuna, odnosno 6,4 posto više nego u 2015., dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 9,3 posto, na 33,8 milijardi kuna.
 
Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2016. su Bosna i Hercegovina, Srbija i SAD. I dalje prednjači izvoz u Bosnu i Hercegovinu iako je u 2016. pao za 1,2 posto, dok je uvoz porastao za 14,7 posto.


Robna razmjena s inozemstvom u 2016.

 

 ​Izvor: Državni zavod za statistiku
 

 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2015. GODINI
(konačni podaci)
 

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2015. godini“, koje je objavljeno 09. ožujka 2016. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).
 
 
Opći pregled
 
Hrvatski je robni izvoz u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. godine porastao za 11 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, dok je uvoz rastao za 7,7 posto, pokazuju objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je druga godina zaredom kako izvoz raste, s obzirom da je u 2014. godini porastao po stopi od 8,7 posto, dok je uvoz porastao za 4,3 posto.
 
U navedenom je razdoblju RH izvezla roba u vrijednosti 87,8 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 140,7 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 52,9 milijardi kuna.
 
Pokrivenost uvoza izvozom za 2015. godinu iznosila je 62,4 posto, što je za 1,9 postotnih bodova više nego 2014. godine.
 
Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u dvanaest mjeseci prošle godine iznosio je 11,5 milijardi eura što je 11,2 posto više nego u 2014. godini. Uvoz, iskazan u eurima iznosio je 18,5 milijardi eura i porastao je za 7,9 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 7,0 milijardi eura.

Robna razmjena prema djelatnostima
 
Znatne stope rasta izvoza tijekom 2015. godine bilježe proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka za 35,7 posto, na 571 milijuna eura; proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 32,9 posto, na 355 milijuna eura; proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 27,2 posto, na 388 milijuna eura; proizvodnja računala za 23,9 posto, na 382 milijuna eura; proizvodnja proizvoda od gume i plastike za 20,1 posto, na 306 milijuna eura, a značajno je rastao i izvoz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - za 21,5 posto, na 534 milijuna eura.
 
Rast izvoza tijekom 2015. godine ostvarile su i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava za 19,7 posto na 487 milijuna eura, proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 16,4 posto, na 931 milijun eura te proizvodnja odjeće za 6,4 posto, na 626 milijuna eura.
 
Djelatnosti kod kojih je zabilježen pad izvoza tijekom 2015. godine su rudarstvo i vađenje, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda i proizvodnja metala
 
Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
 
I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija na koju se odnosi 66,6 ukupnog robnog izvoza. Tijekom 2015. godine u zemlje članice Europske unije izvezeno je roba u vrijednosti 7,67 milijardi eura, što je 16,0 posto više u odnosu na izvoz iz 2014. godine, dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao 10,2 posto, na 14,4 milijardi eura.
 
Izvoz u zemlje CEFTA-e u istom je razdoblju iznosio 2,06 milijardi eura te je pao za 0,9 posto, uz istodobni rast uvoza za 12,7 posto, na 1,01 milijardi eura.
 
Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka s ukupnom vrijednosti robne razmjene u 2015. godini od 4,16 milijardi eura, dok su najznačajnija izvozna tržišta, po iznosu izvoza, Italija, Slovenija i Njemačka.
 
U Italiju je tijekom 2015. godine izvezeno roba u vrijednosti 1,54 milijardi eura, što je 7,4 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje pao za 1 posto, na 2,4 milijarde eura.
 
Izvoz u Sloveniju je u 2015. godini povećan za 20,3 posto, na 1,41 milijardi eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 6,6 posto, na 1,97 milijardi eura.
 
Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske tijekom 2015. godine izvezeno roba u vrijednosti 1,3 milijardi eura ili 12,2 posto više, uz istovremeni porast uvoza za 10,5 posto, na 2,86 milijardi eura.
 
Robna razmjena s inozemstvom u 2015.


 
 Izvor: Državni zavod za statistiku


ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2014. GODINI
(konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod nazivom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2014.“, koje je objavljeno 22. svibnja 2015. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).


Opći pregled
 
Hrvatski robni izvoz u 2014. godini iznosio je 79,1 milijardu kuna, što je 9 % više u odnosu na ukupni izvoz ostvaren u 2013. godini, dok je uvoz istovremeno porastao za 4,5% i dosegnuo je iznos od 130,7 milijardi kuna, pokazuju konačni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
 
Tako je 2014. godinu Hrvatska završila s vanjskotrgovinskim deficitom u iznosu od 51,6 milijardi kuna ili 1,6% nižim u odnosu na manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je, pak, za cijelu 2014. iznosila 60,5%, naspram 58,1 postotne pokrivenosti iz 2013.
 
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u 2014. godini iznosio 10,4 milijarde eura, što je povećanje za 8,1% u odnosu na 2013., dok je uvoz istodobno porastao za 3,6%, na više od 17,12 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit izražen u eurima iznosi 6,76 milijardi eura.

Robna razmjena prema djelatnostima

Promatrano prema djelatnostima, u sklopu prerađivačke industrije najveći je rast izvoza zabilježen kod proizvodnje odjeće, za 55,1%, na 588,8 milijuna eura. Slijedi proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica s rastom izvoza od 54,5%, na 267,3 milijuna eura, dok je izvoz tekstilne industrije rastao za 28,1%, na 126,5 milijuna eura.
 
Osjetan rast izvoza u 2014. godini bilježe i drvna industrija, za 19,4%, proizvodnja namještaja, za 18,4%, prehrambena industrija, za 17,2%, te proizvodnja strojeva i uređaja, za 16,2%.
 
Prerada drva i proizvoda od drva bilježila je rast od 20,4%, proizvodnja papira i proizvoda od papira rast od 12,6%, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda rast od 5,7%, proizvodnja proizvoda od gume i plastike rast od 25,3%, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica rast od 55,7% te proizvodnja strojeva i uređaja rast od 16,8%. Proizvodnja i distribucija električne energije, plina, para i klimatizacije u 2014. bilježi rast od 90,5% tj. 2,5 milijarde kuna (prvenstveno zahvaljujući izuzetno povoljnim klimatskim uvjetima).

Istodobno, najveći pad zabilježen je kod tradicionalno jakih izvoznih grana – brodogradnje i naftne industrije te kod izvoza otpadnih materijala. Pri tome je na izvoz naftnih derivata djelom utjecao pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, a dijelom politika smanjivanja domaće proizvodnje. Znatnije je smanjen i izvoz duhanskih proizvoda, za 20,4%, dok je izvoz proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda pao za 8,3% u odnosu na 2013. Najsnažniji pad izvoza se, pak, bilježi kod ostalih prijevoznih sredstva, pod kojim statistika vodi brodogradnju, i to za čak 39,3%.
 
Spomenuti rast uvoza u 2014. godini od 4,5%, koji je viši nego u prethodne dvije godine, ostvaren je najviše zbog povećanog uvoza odjeće, naftnih derivata, prehrambenih proizvoda te motornih vozila. Zbog smanjene prerade u domaćim rafinerijama i spomenutoga pada cijene na svjetskom tržištu istovremeno je najviše smanjen uvoz sirove nafte.

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
 
Hrvatska je i tijekom 2014. godine glavninu robne razmjene ostvarivala s ostalim članicama Europske unije, na koje 'otpada' gotovo 64% ukupnog hrvatskog robnog izvoza te još značajnijih 76,7% robnog uvoza u 2014. Hrvatski robni izvoz u EU lani je, naime, iznosio 6,2 milijarde eura i bio je za 11,7% viši nego 2013. godine, dok je uvoz iz ostalih članica EU lani porastao za 7,1 posto, na 13,08 milijardi eura.

Najviše je roba pritom izvezeno u Italiju, za 1,4 milijarde eura, što predstavlja rast od 3,2% u odnosu na godinu prije. Slijedi Slovenija, u koju je izvezeno roba za 1,18 milijardi eura ili čak 17,9% više, a na trećem je mjestu Njemačka u koju izvoz iznosi 1,16 milijardi eura ili 2,9% više nego 2013.

Istodobno, Hrvatska je najviše roba uvezla iz Njemačke, za 2,6 milijardi eura, što je za 11,9% više u odnosu na uvoz iz 2013. Na drugom je mjestu uvoz iz Italije, vrijedan 2,45 milijardi eura ili 12,9% više nego prethodne godine, dok je na trećem Slovenija, iz koje je uvezeno roba za 1,85 milijardi eura ili 2,3% manje nego 2013.

U zemlje CEFTA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) hrvatski izvoz je 2014. godine rastao za 11,2%, na 2 milijarde eura, dok je uvoz iz tih zemalja smanjen za 8%, na 900,9 milijuna eura.

Od susjednih zemalja najviše je, za 33,6%, porastao izvoz u Srbiju, na 509,3 milijuna eura, dok je izvoz u Crnu Goru ojačao 20,5%, na 128 milijarde eura. U BiH, s kojom Hrvatska ima najveću robnu razmjenu od zemalja CEFTA-e, ostvaren je vrijednosno najveći izvoz, od 1,22 milijarde eura (rast od 4,3%), kao i uvoz, od 460,3 milijuna eura (pad za čak 21%).  

Robna razmjena s inozemstvom u 2014
 

 

 Izvor: Državni zavod za statistiku