Hrvatski je ukupni robni izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca prema podacima Eurostata porastao 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kao i onaj Slovačke, Rumunjske i Austrije.
Bilanca robne razmjene Europske unije sa svijetom iskazala je višak u veljači, uz dvostruko snažniji pad uvoza u odnosu na izvoz, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.
Robni je izvoz na razini 28-članice Unije smanjen u veljači jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosio je 137,1 milijardu eura. Uvoz je pak zabilježio dvostruko snažniji pad, kliznuvši na 134,1 milijardu eura, pokazuju sezonski neprilagođeni podaci Eurostata.
Time je bilanca robne razmjene EU sa svijetom u veljači iskazala višak od tri milijarde eura, u odnosu na 1,8 milijardi viška u istom mjesecu prošle godine. Ukupna je vrijednost robne razmjene unutar EU28 u veljači porasla na godišnjoj razini četiri posto, na 256,7 milijardi eura.
U prva dva ovogodišnja mjeseca robni je izvoz EU kliznuo dva posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 258,6 milijardi eura. Uvoz je smanjen 3 posto, na 266,7 milijardi eura. To znači da je manjak u bilanci robne trgovine EU u prva dva ovogodišnja mjeseca smanjen na 8,1 milijardu eura, s 10 milijardi eura koliko je iznosio u istom razdoblju lani.
Vrijednost razmjene unutar EU porasla je dva posto na godišnjoj razini, na 496 milijardi eura.
Hrvatski je ukupni robni izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca prema podacima Eurostata porastao 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kao i onaj Slovačke, Rumunjske i Austrije. Najveći je skok robnog izvoza u prva dva ovogodišnja mjeseca zabilježila Češka, za 10 posto, a najviše se smanjio onaj Cipra, za 35 posto.
Hrvatski robni izvoz u ostale članice EU porastao je u siječnju i veljači dva posto u odnosu na isto razdoblje lani, a istu je stopu rasta zabilježila i Bugarska. U skupini su i Španjolska, Francuska, Poljska i Švedska s 1-postotnim rastom robnog izvoza u ostale zemlje Unije, te Njemačka, s 3 posto. Najviše je prema raspoloživim podacima Eurostata poskočio robni izvoz u ostale članice Unije u Češkoj, 12 posto, a najviše je potonuo na Cipru, 57 posto.
Hrvatski robni izvoz u treće zemlje poskočio je pak u promatranom razdoblju devet posto. Višu je stopu rasta zabilježio samo Cipar, za 15 posto. Najviše je pak potonuo robni izvoz u treće zemlje na Malti, za 27 posto, te u Portugalu i Grčkoj, za 18 odnosno 17 posto.
Ukupni je hrvatski robni uvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca porastao četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani, kao i u Slovačkoj. Sličnu stopu rasta robnog uvoza, za tri posto, zabilježile su i Belgija, Estonija, Francuska i Švedska. Najviše je u promatranom razdoblju poskočio ukupni robni uvoz na Malti, za 18 posto, a najviše se smanjio u Bugarskoj i Irskoj, za osam posto.
Hrvatski uvoz robe iz ostalih zemalja EU uvećan je u siječnju i veljači pet posto, čime se svrstala uz bok Švedskoj, sa 6-postotnim rastom, i Francuskoj, s povećanjem uvoza iz ostalih zemalja EU za četiri posto. Najveći je skok robnog uvoza iz ostalih zemalja EU zabilježila Rumunjska, za 10 posto, a slijedi Češka s devet posto. Najviše se pak smanjio robni uvoz iz ostalih zemalja EU na Malti, za osam posto.
Hrvatski robni uvoz iz trećih zemalja stagnirao je u prva dva ovogodišnja mjeseca na razini istog prošlogodišnjeg razdoblja. Sličan su rezultat zabilježile Mađarska i Francuska, čiji je uvoz iz trećih zemalja povećan jedan posto, te Portugal koji je u toj stavci zabilježio pad za jedan posto.
Malta je prednjačila najvećim skokom robnog uvoza iz trećih zemalja u siječnju i veljači, za 50 posto. Najveći su pad u toj stavci zabilježile Bugarska, Irska i Finska, za 18 posto, te Litva, za 16 posto, pokazuju podaci Eurostata.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Strana tržišta i prilike
