Izvoz je u 2009. iznosio 2,8 milijuna kuna, u 2013. je dosegao 17,6 milijuna kuna, a u 2014. više od 32 milijuna kuna ili 84 posto više nego u 2013., s trendom daljnjeg rasta.
Industrija računalnih igara u Hrvatskoj je jedna je od brže rastućih, s prihodima koji prosječno godišnje rastu za više od 50 posto i dobiti za 69 posto te snažnim trendom rasta izvoza. Samo u 2014., prema procjenama Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara, industrija računalnih igara ostvarila je u Hrvatskoj ukupne prihode iznad 50 milijuna kuna, zapošljavala je 250 osoba, a još ih se bar 200 time bave u slobodno vrijeme ili kao 'freelanceri'.
"U Hrvatskoj trenutno posluje 20-ak tvrtki koje stvaraju računalne (video) igre. Radi se o velikom broju kreativaca i kvalitetnih developera", ističe tajnik tog Klastera Ante Vrdelja, ujedno i član tima Croteam, koji se među prvima iz Hrvatske s igrom Serious Sam 'probio' na strana tržišta.
Vrdelja naglašava i kako domaći proizvođači računalnih igara izvoze 99 posto zabavnog softvera, što znači da je Hrvatska kao 'igrač' u tom segmentu prepoznata na svjetskom tržištu, koje po ukupnoj vrijednosti i prometu nadmašuje filmsku ili glazbenu industriju.
"Uvidjeli smo da je taj segment u Hrvatskoj i kao medij i kao biznis nepravedno zapostavljen pa je stoga i osnovan Klaster kako bi pomogao razvoju i promociji, te poboljšanju uvjeta poslovanja tog segmenta", kaže Vrdelja. Dodaje da je taj klaster odnedavno i član Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), prema čijoj je narudžbi zagrebački Ekonomski institut proveo prvo istraživanje-mapiranje te industrije.
"Računalne igre jedan su od podsektora s najbržim rastom unutar kreativnih industrija", kaže Ivana Rašić Bakarić s tog instituta, iznoseći podatke iz tog istraživanja provedenog prošle godine koji pokazuju da su sa 6,3 milijardi kuna kreativne industrije u 2015. činile 2,3 posto hrvatskog BDP-a, dok su sa 42,2 tisuće zaposlenih činile 7,7 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu.
Udjel računalnih igara u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti kreativnih i kulturnih industrija bio je blizu 14 posto, čime je na četvrtom mjestu, iza izdavaštva, elektroničkih medija te muzeja, galerija i knjižnica, a puno ispred primjerice filma, čiji je udjel u tome 4,6 posto, te ispred oglašavanja, s udjelom od 12 posto.
O brzo rastućoj industriji računalnih igara govore i podaci iz istraživanja o poslovanju vodećih proizvođača od 2009. do 2014., kada im je prosječna godišnja stopa rasta broja zaposlenih iznosila 31,2 posto, a još više ukupnih prihoda, od 55,5 posto.
Ukupni prihodi vodećih proizvođača računalnih igara u 2009. iznosili su nešto malo više od 4 milijuna kuna, već 2013. su povećani na 21 milijun kuna, da bi 2014. dosegnuli 37,3 milijuna kuna ili rast od čak 78 posto u odnosu na 2013., a kada se tome dodaju i prihodi ostalih manjih tvrtki procjena je da su prihodi za 2014. premašili 50 milijuna kuna.
Slično je i s dobiti tih proizvođača prije oporezivanja, koja prosječno godišnje raste po stopi od 69 posto. Tako je 2009. ukupno iznosila 1,1 milijuna kuna, 2013. je dosegnula 6,6 milijuna kuna, a 2014. godine 15,6 milijuna kuna ili za 138 posto više u odnosu na 2013.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
