Na poslovnom forumu bilo je okupljeno gotovo 1.600 sudionika, među kojima je 700 predstavnika tvrtki i vodećih europskih i svjetskih financijskih institucija, uključujući i više od 150 članica HGK iz sektora energetike, prometa i logistike i digitalizacije. Robna razmjena Hrvatske sa zemljama sudionicama inicijative čini oko 35 posto ukupne razmjene. Ako se promatraju i zemlje pridružene sudionice i strateški partneri Inicijative taj udio se povećava na oko 55 posto.
Gospodarska delegacija HGK predvođena predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem sudjeluje na summitu Inicijative triju mora, najvećem gospodarskom i političkom skupu koji se održava u Dubrovniku 28. i 29. travnja i kojim se obilježava 11. obljetnica osnivanja Inicijative.
HGK je sudjelovala u organizaciji poslovnog foruma koji okuplja gotovo 1.600 sudionika, među kojima je 700 predstavnika tvrtki i vodećih europskih i svjetskih financijskih institucija, uključujući i više od 150 članica HGK iz sektora energetike, prometa i logistike i digitalizacije.
Sudionici foruma su čelni ljudi tvrtki i gospodarskih asocijacija iz preko 20 zemalja, koji su se okupili razmijeniti stajališta i pronaći konkretna rješenja za snažnije povezivanje u područjima logistike, infrastrukture i energetske diversifikacije kako bi se ovaj dio Europe povezao s ključnim svjetskim energetskim i prometnim koridorima.
"Robna razmjena Hrvatske sa zemljama sudionicama inicijative čini oko 35 posto naše ukupne razmjene. Ako se promatraju i zemlje pridružene sudionice i strateški partneri Inicijative taj udio se povećava i iznosi oko 55 posto naše robne razmjene. Stoga se radi o ključnim izvoznim i investicijskim tržištima. 3SI regija ima i izrazito važan geostrateški značaj s obzirom na pozicije na prometnim koridorima, a na to se nadovezuju i projekti prometne povezanosti te razvoja energetske i digitalne infrastrukture. Hrvatska je od 2023. na ukupno četiri koridora mreže TEN-T - što je u Europi još slučaj samo s Njemačkom. S obzirom na to i na visoku kompatibilnost inicijative s glavnim smjernicama proračuna EU, očekujemo još snažniji interes za ovaj gospodarski prostor i još više konkretnih investicijskih i infrastrukturnih projekata za Hrvatsku", poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.
Naglasak je bio i na koridorima India-Bliski Istok-Europa (IMEC), Crno more-Srednji koridor te Jadransko-jonskom, kao i na temama brze željeznice, logističkih hubova, intermodalnih platformi te luka kao nositelja razvoja. Na marginama foruma održani su brojni sastanci s hrvatskim i inozemnim tvrtkama te je u organizaciji HGK održan i susret s predstavnicima inozemnih komora koje sudjeluju na forumu. Moderna infrastruktura više nije isključivo tehničko ili ekonomsko pitanje, već pitanje strateške autonomije i sigurnosti. U skladu s akcijskim planovima EU-a i PESCO-a, razvoj prometnica, luka i energetskih čvorišta koji mogu služiti civilnim potrebama, ali i podržati vojnu mobilnost, postaje imperativ i za regiju triju mora.
Predstavnici HGK sudjelovali su na skupu posvećenom važnosti investicija u infrastrukture dvojne namjene u Hrvatskoj, uz poseban fokus na potencijale riječke i splitske luke. Skup u organizaciji tvrtke Alpheus Public Affairs i uz potporu HGK okupio je ključne dionike iz javnog i privatnog sektora kako bi raspravili o transformaciji transportne i logističke mreže u kontekstu novih geopolitičkih izazova. "Dual-use infrastruktura danas znači da ista infrastruktura mora funkcionirati i u redovnim okolnostima i u kriznim situacijama. Luka Split u tom kontekstu ima važnu ulogu jer osigurava kontinuitet opskrbe i povezuje jug Hrvatske s ostatkom tržišta. Naš fokus je na pouzdanosti i povezivosti sustava, prije svega kroz razvoj željezničke infrastrukture i bolju integraciju s prometnim pravcima. To je preduvjet da luka može odgovoriti i na gospodarske i na sigurnosne izazove", rekao je predsjednik Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK Filip Rogošić.
Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK Petar Šimić smatra da Hrvatska ima sve preduvjete da bude logistički gateway za Srednju Europu. "Kapital je uložen, terminali su napravljeni, ogromno tržište centralne Europe je u našem zaleđu, ali moramo raditi brže i pametnije. Od esencijalnog je značaja funkcionalan koridor, posebno željeznički, i to ne smije biti ni dana iza planirane 2033. godine. Podsjetimo se da su Pelješki most i novi terminal Rijeka Gateway napravljeni prije roka - dakle može se,“ rekao je Šimić. Smatra i da je potrebno sinkronizirati rad Državnog inspektorata s radom lučkih terminala i Carine, čiji je rad pohvalio.
"Hitno je potrebno zaposliti 10-ak fitosanitarnih, sanitarnih i veterinarskih inspektora u Rijeci. To je trenutno usko grlo luke Rijeka koje guši veći protok robe. Tržište centralne Europe ne kupuje strategije i planove, već pouzdan dolazak robe na vrijeme", rekao je Šimić.
(HGK)
Pisane vijesti |
Događanja |
Hrvatski izvoz
