Hrvatska, kao dio EU-a, treba se zalagati za izuzeća carinskog obuhvata u izvozu u SAD kod onih proizvoda koji su sistemski i strateški važni za očuvanje hrvatske industrije na makrorazini, ali isto tako i za izuzeća od američkih carina kod proizvoda čiji su hrvatski proizvođači regionalni nositelji radnih mjesta i faktor očuvanja zaposlenosti, demografske slike i životnog standarda u pojedinim hrvatskim regijama.
Hrvatski izvoznici (HIZ) u osvrtu na carinske politike SAD-a i EU-a iznijeli su svoje preporuke kako ne bi došlo do daljnjeg narušavanja snage hrvatske ekonomije i gubitka ljudi s adekvatnim znanjima i vještinama, pri čemu između ostalog sugeriraju da treba pronaći mjere održanja zaposlenosti i proizvodnje u tvornicama i industrijama koje bi mogle biti pogođene carinama te spriječiti seljenje dijela domaće proizvodnje u SAD.
Iz HIZ-a uvodno ističu da američka odgoda recipročnih carina ne znači puno ako je izgledno da će se veća carina ipak kroz koji mjesec primjenjivati. Stanje je fluidno, agonija se produžava, a budućnost poslovanja i izvoza dijela poduzeća neizvjesna, poručuju,.
Odluke SAD-a o uvođenju carina stvaraju veliku neizvjesnost i zabrinutost o budućnosti daljnjeg plasmana proizvoda na tržište SAD-a, i to kako kod izravnog hrvatskog izvoza u SAD, tako i kod neizravnog izvoza u smislu proizvodnje intermedijarnih proizvoda za druge europske proizvođače koji su ovisni o izvozu na američko tržište.
"Za Hrvatsku to znači niži izvoz roba na naša dominantna tržišta u EU, kao i nižu potražnju za izvozom hrvatskih usluga u turizmu, IT sektoru i povezanim djelatnostima. Pad potražnje za europskim izvozom, kako na tržištu SAD-a tako i na drugim tržištima, koja će istodobno biti pogođena nižom potražnjom, imat će značajne učinke na sporiji rast BDP-a svih članica EU pa tako i Hrvatske, a kod mnogih velikih članica EU-a te za Uniju u cjelini to znači izvjestan ulazak u recesiju s produženim djelovanjem", upozorili su u četvrtak iz HIZ-a.
Pritom je posebno naglašena zabrinutost kod tradicionalnih hrvatskih i europskih proizvođača izvoznika čiji se značajan dio izvoza upravo odnosi na izvoz u SAD. Kako oni ističu, za velik dio svoje proizvodnje oni na svjetskom tržištu neće moći naći alternativna izvozna tržišta, a na američkom tržištu će zbog carina postati daleko manje konkurentni u odnosu na američke proizvođače. Osim toga, navode iz HIZ-a, sužavanjem svjetskog tržišta javit će se znatno veća konkurencija među izvoznicima iz svih dijelova globalne ekonomije međusobno, pa se i u tom slučaju postavlja pitanje koji hrvatski i europski proizvođači će uspjeti održati vlastiti izvoz i proizvodnju na razini blizu dosadašnje, a koji će nestati s tržišta.
Hrvatska, kao dio EU-a, stoga se treba zalagati za izuzeća carinskog obuhvata u izvozu u SAD kod onih proizvoda koji su sistemski i strateški važni za očuvanje hrvatske industrije na makrorazini, ali isto tako i za izuzeća od američkih carina kod proizvoda čiji su hrvatski proizvođači regionalni nositelji radnih mjesta i faktor očuvanja zaposlenosti, demografske slike i životnog standarda u pojedinim hrvatskim regijama.
Hrvatska treba jasno zastupati interese svoje industrije i svojih poduzeća te u kontekstu toga tražiti prilike za dogovor s ostalim članicama Unije, poručuju iz izvozničkog udruženja.
Ističu da je rizik dominantno na strani očuvanja hrvatskog izvoza u druge članice EU-a, a ne samo kod direktnog izvoza u SAD. Pritom se nerijetko radi o izvoznicima koji nose značajan dio gospodarske aktivnosti u pojedinim regijama Hrvatske, a zatvaranje dosadašnjih tvornica i otpuštanje radnika za te regije mogu značiti rast nezaposlenosti, pad životnog standarda građana i novi val narušavanja demografske slike zbog preseljenja dijela stanovništva u druge regije Hrvatske ili čak emigraciju iz Hrvatske u potrazi za poslom u drugim zemljama, upozoravaju.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Hrvatski izvoz
