Kad je u pitanju udjel vrijednosti izvoza u ukupnoj vrijednosti prodaje u prošloj godini, tri djelatnosti u izvozu ostvaruju više od 80 posto svoje prodaje. To je proizvodnja električne opreme (81,2 posto vrijednosti prodaje dolazi iz izvoza), proizvodnja strojeva i uređaja (86,4 posto) te proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, gdje je farmaceutska industrija lani fakturirala 872 milijuna eura, od čega inozemnim kupcima 88,9 posto.
Ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda Made in Croatia u prošloj je godini iznosila 27,8 milijardi eura, od čega je 40 posto ostvareno na stranim tržištima - podaci su koje donosi ovogodišnje istraživanje o proizvodnji i prodaji industrijskih proizvoda u 2023. Državnog zavoda za statistiku pod nazivom Prodcom. U odnosu na godinu prije vrijednost prodanih industrijskih proizvoda veća je za 2,7 posto, što nije loš rezultat imamo li na umu da je lani industrijska proizvodnja u fizičkim pokazateljima bila 0,1 posto manja nego godinu prije te da je u isto vrijeme vrijednost hrvatskoga robnog izvoza pala 5,1 posto.
Prodcom je skraćenica za proizvodne statistike Europske unije za industrijsku proizvodnju, izvedena iz francuskog naziva Production Communautaire (proizvodnja u zajednici). Istraživanje se provodi na godišnjoj razini, a svrha mu je pribavljanje informacija o nacionalnim i tržištima EU-a te međunarodnim tržištima. Predmet istraživanja su gotovi industrijski proizvodi i industrijske usluge definirani listom Prodcom, koja se ažurira svake godine.
U hrvatskom istraživanju za 2023. obuhvaćeno je 2876 proizvodnih tvrtki i obrta koji zapošljavaju više od deset ljudi. Rezultati istraživanja Prodcom omogućuju dobivanje detaljnih informacija o nacionalnom tržištu i njegovoj konkurentnosti na međunarodnim tržištima na razini pojedinačnih proizvoda i kao takvi pružaju dobar uvid u stanje nacionalne industrijske proizvodnje.
Iz istraživanja Prodcom tako doznajemo da je najvrjedniji industrijski resurs u Hrvatskoj proizvodnja električne energije, čija je prošlogodišnja prodajna vrijednost iz domaćih izvora iznosila 7,3 milijarde eura (pola milijarde eura više nego u 2022.!), od čega čak 93 posto domaćim potrošačima. Nešto manje od milijarde eura ukupno je na tržištu vrijedila proizvodnja u svim ostalim djelatnostima koje ne pripadaju u prerađivačku industriju, a sve ostalo, dakle 19,7 milijardi eura, ostvareno je u prodaji robe proizvedene u prerađivačkoj industriji.
Unutar nje daleko iznad svih ostalih odskače plasirana vrijednost prehrambenih proizvoda, koja je pri izlasku robe iz pogona iznosila 4,1 milijardu eura, oko 200 milijuna eura više nego godinu prije, premda je lanjska proizvodnja količinski bila 2,9 posto manja nego 2022. No cijene su u proizvodnji hrane lani porasle u prosjeku 7,4 posto, pri čemu je rast cijena na domaćem tržištu bio znatno viši od rasta na stranim tržištima. Unatoč tome izvoz prehrambenih proizvoda lani je porastao desetak posto, a vrijednost prodaje u inozemstvu u ukupnoj vrijednosti prodanih industrijskih prehrambenih proizvoda sudjelovala je s više od 27 posto.
Kad je u pitanju udjel vrijednosti izvoza u ukupnoj vrijednosti prodaje u prošloj godini, prema podacima iz Prodcoma čak tri djelatnosti u izvozu ostvaruju više od 80 posto svoje prodaje. To je proizvodnja električne opreme (81,2 posto vrijednosti prodaje dolazi iz izvoza), proizvodnja strojeva i uređaja (86,4 posto) te, kao rekorder, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Hrvatska farmaceutska industrija, naime, lani je fakturirala 872 milijuna eura, od čega inozemnim kupcima čak 88,9 posto.
(Lider)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
