Pliva Hrvatska dobitnica je nagrade Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika u 2022., kompanija AquafilCRO za srednje velikog izvoznika, a Photomath za malog i mikro izvoznika. Izvoznici, koji čine 16 posto ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju 52 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 62 posto investicija te 69 posto prihoda od prodaje. Nadalje, 77 posto svih ulaganja u razvoj Hrvatskoj dolazi od izvoznika, kao i 60 posto dobiti.
Pliva Hrvatska dobitnica je nagrade Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika u 2022. godini, kompanija AquafilCRO za srednje velikog izvoznika, a Photomath je nagrađen u kategoriji najboljeg malog i mikro izvoznika, objavljeno je u ponedjeljak na 18. konvenciji Hrvatskih izvoznika (HIZ).
Pliva Hrvatska je jedna od vodećih farmaceutskih kompanija u jugoistočnoj Europi, a posluje u sastavu Teva grupe, AquafilCRO iz Oroslavlja se bavi proizvodnjom poliamidnog konca i niti za tekstilnu industriju, dok je Photomath inovativna tvrtka koja je razvila aplikaciju za izračunavanje matematičkih zadataka, a ove godine ju je kupio Google.
U kategoriji najinovativnijeg izvoznika za 2022. nagrađena je Klimaoprema, a nagrade su dodijeljene i u više kategorija koje se odnose na izvoz na pojedina tržišta, pa je tako kao najbolji izvoznik u zemlju u koju je Hrvatska lani najviše izvozila - Italiju nagrađena tvrtka Intinova, nagrada za izvoz na tržište Slovenije pripala je tvrtki za proizvodnju staklene ambalaže Vetropack straža, a za tržište Njemačke nagrađena je Haix obuća.
Dodijeljena je i nagrada za najboljeg obrtnika-izvoznika, koja je pripala obrtu Metalac - Sever, vlasnika Stjepana Severa. HIZ-ove nagrade Zlatni ključ dodijeljene su po 16. put, konvencija se i ovaj put održala pod visokim pokroviteljstvom Vlade, a ministar gospodarstva i održivoga razvoja Davor Filipović apostrofirao je ulazak u šengen i eurozonu, čime je ostvarena dublja integracija u EU.
S obzirom da se 75 posto ukupne trgovine Hrvatske odvija u okviru šengena, jasno je koliko ulazak u taj prostor olakšava i ubrzava poslovanje, rekao je Filipović, dok je kao jedan od benefita članstva u eurozoni apostrofirao eliminaciju valutnog rizika. Prema podacima Eurostata, naveo je Filipović, od zadnjeg kvartala pretkrizne 2019. pa do prvog tromjesečja ove godine, hrvatski BDP je realno porastao za 11,8 posto, što je poslije Irske najveći rast od zemalja EU-a, pri čemu je najveći doprinos došao upravo od rasta izvoza.
Istaknuo je i da je BDP za dva mandata Vlade kojoj je na čelu Andrej Plenković porastao za 20 milijardi eura. Tako je u 2016. iznosio 47 milijardi eura, a krajem 2022. godine 67 milijardi eura. S druge strane, od 2012. do 2015. hrvatski BDP je porastao za 1,2 milijarde eura. Kada se ta dva razdoblja usporede, od 2016. do kraja 2022. godine rast BDP-a je bio gotovo 17 puta veći, naveo je Filipović. No, još uvijek treba puno toga napraviti kako bi se podigao standard građana i kako bi se stvorio još povoljniji okvir za poslovanje gospodarstvenika, poručio je ministar gospodarstva.
Kako je istaknuto na konvenciji, izvoznici, koji čine 16 posto ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju 52 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 62 posto investicija te 69 posto prihoda od prodaje. Nadalje, 77 posto svih ulaganja u razvoj Hrvatskoj dolazi od izvoznika, kao i 60 posto dobiti.
Predsjednik HIZ-a Davor Baković u svom je govoru apostrofirao četiri velika globalna izazova i trenda za gospodarstvenike i izvoznike - prvi se odnosi na klimatske promjene, drugi na pitanja demografije, što uključuje i problem nedostatka kvalificirane radne snage, a treći na uspon Azije, "svijeta koji traži potvrdu svoje geopolitičke važnosti".
Prema projekcijama MMF-a koje je iznio Baković, oko 70 posto globalnog rasta u ovoj godini otpast će upravo na azijski kontinent. Naposljetku, četvrti veliki izazov predstavljaju nove tehnologije, digitalizacija i nova automatizacija, što podrazumijeva i razvoj umjetne inteligencije, naveo je predsjednik HIZ-a.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Hrvatski izvoz
