Više od polovice hrvatskih županija više roba izveze nego što ih uvozi, a lani su gotovo sve zabilježile osjetan rast izvoznih prihoda, s time da je u izvozu od ukupno 24,1 milijardu eura Vukovarsko-srijemska županija sudjelovala s nevjerojatnih 1,36 milijardi eura vrijednih roba, za 1,05 milijardi eura više nego u 2021.
Više od polovice hrvatskih županija više roba izveze nego što ih uvozi, a lani su gotovo sve zabilježile osjetan rast izvoznih prihoda, s time da je jedna imala enormni skok od čak 11 i pol puta i ušla je u sam vrh najvažnijih izvozničkih područja Hrvatske. Detaljniji prikaz podataka DZS-a o rezultatima vanjsko-trgovinskih odnosa u 2022., pokazuje da je u izvozu od ukupno 24,1 milijardu eura Vukovarsko-srijemska županija sudjelovala s nevjerojatnih 1,36 milijardi eura vrijednih roba, za 1,05 milijardi eura više nego u 2021.
Takav rezultat zapravo nije i iznenađenje, zna li se da je u Vukovaru sjedište i posljednje dvije godine jednog od najvećih izvoznika Prvog plinarskog društva (PPD) u vlasništvu Pavla Vujnovca. Energetika je, na krilima krize i skoka cijena plina, lani ukupno gledajući odredila trendove u gospodarstvu, pa tako i u rezultatima ove županije. A koliki je doprinos plinskog biznisa izvoznom skoku vidi se i iz podatka da je 997 milijuna eura došlo iz tog segmenta, dok je prerađivačka industrija zaslužna za 252 milijuna, a poljoprivreda nosi 36 milijuna eura izvoza.
Godinu ranije “plinski” izvoz dosezao je tek 22 milijuna eura, dok je prerađivačka industrija izvezla 196 milijuna eura. U samom PPD-u već neko vrijeme nastoje objasniti kako oni nisu klasičan izvoznik, te da prihod koji se bilježi kao izvozni dolazi od trgovine u inozemstvu. No, takav rezultat dio je i ukupne izvozne slike koju daje službena statistika. Iako iz samih brojki nije moguće iščitati sve detalje o strukturi izvoza plina, primjetno je najveći dio svih izvoznih poslova iz ove istočne županije ostvaren na mađarskom tržištu, gdje je izvezeno više od milijardu eura.
Što se uvoza tiče, 2022. obilježava pojava Egipta, iz kojeg je došla petina ukupne vrijednosti uvezenih roba u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Grad Zagreb, u kojemu je sjedište najvećeg broja tvrtki u Hrvatskoj, prednjači po vrijednosti izvoza i realizira trećinu ukupne prodaje na stranim tržištima, dok više od Vukovarsko-srijemske županije uspijeva izvesti samo još gospodarstvo Zagrebačke županije, i to s neznatnim zaostatkom u odnosu na vrijednost realiziranog izvoza. Inače, prošle godine bolji izvozni rezultat od Vukovarsko-srijemske županije uspjelo je ostvariti 14 županija.
Visoku poziciju i dalje je po izvoznim rezultatima zadržala Varaždinska županija, no Splitsko-dalmatinska županija, koja je jedna od spomenute tri s ostvarenim padom izvozih prihoda na godišnjoj razini, pala je s četvrtog na deseto mjesto po izvoznoj snazi županija. Ta je županija, poznata po snažnom doprinosu velike brodogradnje u Splitu i Trogiru u njezinim izvoznim rezultatima, svoj dosad rekordan izvoz inače zabilježila 2021., kada je ostvareno 761 milijuna eura izvoza, a budući da velika brodogradnja podbacuje, očigledno su nastupili novi igrači na izvoznoj sceni u toj županiji.
Izuzev Splitsko-dalmatinske, slabiji izvozni rezultat zabilježile su još Šibensko-kninska i Sisačko-moslavačka županija. Za potonju je velik udarac bila kriza na energetskom tržištu i činjenica da najvažniji izvoznik Petrokemija zaustavio proizvodnju. Donekle je taj udarac ublažio značajan pomak u prodaji proizvoda na talijanskom tržištu, gdje je lani realizirana trećina ukupnog izvoza ove županije, a što je rezultat ponovnog oživljavanja aktivnosti u tamošnjoj željezari, koja sada djeluje u okviru talijanske grupacije ABS.
U pravilu, slabiji izvoz roba imaju županije s jačim izvozom usluga, pa su Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija po vrijednosti izvoza na samom dnu, a manju realizaciju imaju samo u Ličko-senjskoj županiji, iako je ona ostvarila ogroman pomak u odnosu na ranije rezultate. Lani je njezino gospodarstvo izvezlo 93 milijuna eura vrijednih roba, a unatrag desetak godina to je porast za oko 9 puta. Od “morskih” županija Primorsko-goranska i Istarska imaju najznačajniji udjel prerađivačke industrije u izvoznim rezultatima, dok u Splitsko-dalmatinskoj polovicu izvoznih prihoda donosi trgovina, a u Dubrovačko-neretvanskoj ona je i dominantna u izvozu. U rezultatima Zadarske županije uz prerađivačku industriju najvažnija je izvozna djelatnost poljoprivreda i ribarstvo, koja donosi trećinu prihoda sa stranih tržišta, dok je u slučaju Like uvjerljivo najvažnije za izvoz rudarstvo i vađenje.
Uz Italiju i Njemačku, te Sloveniju koja su tradicionalno najvažnija izvozna tržišta, lani je u ukupnoj robnoj razmjeni odskočila Mađarska.
Pozornost u praćenju statistike o vanjskoj trgovini plijeni i Rusija, s kojom su opale ukupne vrijednosti u trgovini nakon agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija. Najviše su u Rusiju, pak, izvezli iz Primorsko-goranske županije (45 milijuna eura) i Koprivničko-križevačke (36 milijuna eura), dok je najviše roba uvezeno iz Rusije u Grad Zagreb (347 milijuna eura) i Osječko-baranjsku županiju (gotovo 18 milijuna eura).
(Poslovni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
