Robna razmjena s Turskom je prema podacima DZS-a u prvih deset mjeseci 2022. iznosila 820,7 milijuna eura pri čemu je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2021. povećan za 29 posto, na 286 milijuna eura, a uvoz je bio veći za 48 posto i iznosio 534,7 milijuna eura. Hrvatska izvozi u Tursku otpadno željezo koje čini oko 50 posto izvoza, zatim određene proizvode koji se odnose na naftu i naftne derivate i kemijsku industriju.
Hrvatsko-turska robna razmjena je značajna, najveća suradnja je u turizmu i financijskom sektoru, a daljnju suradnju moglo bi ojačati građevinarstvo, rečeno je u srijedu na Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš rekao je da postoji značajan prostor za međusobnu suradnju, razmjenu roba i usluga ili pak zajedničko nastupanje na trećim tržištima. "Za HGK Turska je jedno od strateških tržišta, u idućem razdoblju planiramo niz aktivnosti kako bi se naša suradnja unaprijedila, a planiramo i otvaranje predstavništva HGK kako bi gospodarstvenicima naših zemalja olakšali poslovanje i potakli ih na suradnju,“ rekao je Radoš.
Na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu okupilo se je oko 40 hrvatskih i isto toliko turskih tvrtki. Turske tvrtke zainteresirane su za suradnju u područjima graditeljstva, inženjeringa, građevinskih materijala, namještaja, transporta i brodogradnje.
Robna razmjena s Turskom je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih deset mjeseci prošle godine iznosila 820,7 milijuna eura pri čemu je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2021. povećan za 29 posto, na 286 milijuna eura, a uvoz je bio veći za 48 posto i iznosio 534,7 milijuna eura. Hrvatska izvozi u Tursku je otpadno željezo koje čini oko 50 posto izvoza, zatim određene proizvode koji se odnose na naftu i naftne derivate i kemijsku industriju, rekao je Radoš.
Jedno od značajnijih turskih ulaganja realizirano je krajem prošle godine kada je grupacija Yildirim ušla u vlasničku strukturu Petrokemije Kutina. Dvije turske tvrtke dobile su i posao obnove zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu.
"U KBC-u Sestre milosrdnice obnavljamo šest objekata, koji su oštećeni u potresu 2020. te planiramo završetak obnove u roku od 23 mjeseca“, rekao je zamjenik voditelja projekta iz tvrtke Akfen Construction Company Mustafa Caner Ulukaya, te je dodao kako planiraju nakon završetka ovog projekta vidjeti koje su mogućnosti ulaganja u turističku infrastrukturu.
Trenutno najznačajnija građevinska aktivnost u Hrvatskoj prisutna je u području željezničke infrastrukture u kojoj se u Hrvatskoj do kraja desetljeća očekuje snažan investicijski ciklus. Tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret početkom 2020. godine je s HŽ Infrastrukturom potpisala ugovor o rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka pruge na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica s Mađarskom. Riječ je o projektu vrijednom 320 milijuna eura bez PDV-a, a 85 posto sufinancira se iz EU fondova.
Veleposlanik Turske u Hrvatskoj Yavuz Selim Kiran rekao je da vjeruje kako će taj posjet doprinijeti gospodarskim odnosima koji se sve više razvijaju.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Hrvatski izvoz
