Za manja gospodarstva poput hrvatskog izlazak na strana tržišta kroz izvozne investicijske aktivnosti predstavlja jedan od ključnih faktora za dugoročni rast, razvoj i jačanje konkurentnosti. Unatoč svim okolnostima koje se događaju u svijetu, izvoz hrvatskih tvrtki zadnje dvije godine bilježi snažne stope rasta.
Izvoz je kralježnica svakog visokorazvijenog gospodarstva, on ubrzava razvoj, ruši stare barijere te donosi veću dodanu vrijednost, istaknuo je u srijedu ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na Liderovom klubu izvoznika te najavio do kraja godine akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta s rasterećenjem od najmanje milijardu kuna.
Za manja gospodarstva poput hrvatskog izlazak na strana tržišta kroz izvozne investicijske aktivnosti predstavlja jedan od ključnih faktora za dugoročni rast, razvoj i jačanje konkurentnosti, rekao je ministar te naveo kako unatoč svim okolnostima koje se događaju u svijetu, izvoz hrvatskih tvrtki zadnje dvije godine bilježi snažne stope rasta.
"To znači da hrvatska poduzeća kao stvaratelji već danas žive ono o čemu su u prošlosti mnogi samo pričali. Od tih ljudi treba učiti i treba ih uvažiti prilikom donošenja i kreiranja politika", izjavio je Filipović na 36. Liderovom Klubu izvoznika, u organizaciji poslovnog tjednika Lider.
Iznio je i podatke da 22,5 tisuća hrvatskih poduzeća ostvaruje svoje prihode i izvozom, što je ukupno u broju aktivnih poduzeća udio od 15 posto. Tih 15 posto izvoznika, kako je rekao, zapošljava polovinu svih zaposlenih u aktivnim poduzećima u Hrvatskoj te ostvaruje čak 67 posto prihoda svih aktivnih poduzeća.
"Znači, 15 posto hrvatskih izvoznika prehranjuje polovinu hrvatskih obitelji", istaknuo je Filipović napominjući kako hrvatski izvoznici ne traže izlike, ne žale se, nego rade i djeluju tamo gdje je najvažnije - na svjetskom tržištu.
Naveo je i kako svake godine raste broj poduzeća koje se uključuju u izvozne aktivnosti. Tako je u 2021. čak 1.700 poduzeća više uključeno u izvozne aktivnosti nego u godini prije. Biti konkurentan na svjetskom tržištu nije lako ali daleko od toga da je nemoguće, kazao je Filipović te dodao kako recept za to znaju upravo izvoznici. A to su među ostalim ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije, poslovne procese i zaposlenike.
Podsjetio je kako Vlada provodi niz mjera kako bi stvorila bolje uvjete za poslovanje poduzetnika. Tako je primjerice od 2017. provedeno pet krugova porezne reforme te su poduzetnici i građani rasterećeni s ukupno 11 milijardi kuna, a usvojena su i tri akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva. Do kraja ove godine, kako je istaknuo, bit će napravljen akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta s rasterećenjem od najmanje milijardu kuna do 2023. godine.
"U razdoblju koje je pred nama, naglasak ćemo staviti na one sektore koje našem gospodarstvu jamče što snažniji i što brži rast. To su informacijsko-komunikacijske tehnologije, farmaceutika, biotehnologija, čiste tehnologije za proizvodnju solarne energije ili korištenje vodika, nanotehnologije, robotika itd.", kazao je Filipović.
Cilj je također do 2030. podići ulaganja u istraživanje i razvoj i inovacije na 3 posto BDP-a, ostvariti rast na globalnim ljestvicama konkurentnosti za minimalno 15 mjesta te povećati udio izvoza roba i usluga u BDP-u za trećinu trenutne vrijednosti.
Kazao je i kako Vlada ide u nove projekte posebno kada se govori o energetici - ide se u proširenje LNG Terminala, udvostručenje kapaciteta, jačanje plinovoda. "Radit će se sve da bi bili u što boljoj poziciji kada se govori o energetskoj neovisnosti u budućnosti i pozicioniranja Hrvatske kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe", istaknuo je. Izvoznicima je poručio da u Vladi imaju partnera i maksimalnu podršku.
Zamjenica glavnog urednika Lidera i voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler kazala je da su izvoznu klimu u ovom trenutku ocijenili s ocjenom šest, što je bod manje nego na prijašnjem njihovom susretu. Kao izazove s kojima će se izvoznici suočavati u idućem razdoblju izdvojila je nagovještaj recesije na najvećim hrvatskim izvoznim tržištima, osobito s naglaskom na Njemačku te pritisak dobavljača sa stranih tržišta na obaranje cijena.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
