Pozicija Hrvatske u europskoj knjizi narudžbi i dalje je visoka, smještena je odmah iza Rumunjske koja prednjači po ugovorenim tonama, a na svjetskoj rang ljestvici je na desetom mjestu.
Hrvatska brodogradnja, koja je pod nadzorom Europske komisije već prevalila polovicu puta svojeg restrukturiranja, 2015. pamtit će kao godinu popunjavanja knjiga narudžbi, što je u uvjetima kada ta industrija na globalnoj razini bilježi snažan pad novih ugovora i otkazivanje već zaključenih poslova, još bolji rezultat.
Velika brodogradilišta u Rijeci, Splitu i Trogiru, te Puli ukupno imaju ugovorenu gradnju 44 broda, čija vrijednost prelazi 1,75 milijardi američkih dolara, a nosivost 675 tisuća tona. U te brojke nisu uračunati i vanbrodograđevni poslovi od vrata Venecije te dizalica i kontejnera u Brodosplitu do poslova remonta i servisa u Brodotrogiru, što škverovima donosi dodatne prihode. Izuzme li se iz ukupnog iznosa ugovorenih brodova oni koje je ugovorio pulski Uljanik, čijih 14 brodova vrijedi 1 milijardu dolara, hrvatska brodogradilišta kojima je u okviru restrukturiranja uvedeno ograničenje u proizvodnji debelo su unutar zadanih okvira, štoviše, rade s oko 25 posto svojih godišnjih kapaciteta.
No, ukupno gledajući, situacija s ugovaranjem novih poslova u usporedbi s prethodnim godinama bitno je poboljšana. Siniša Ostojić,direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, ocjenjuje kako danas za velika brodogradilišta više nije problem s ugovaranjem novih poslova, nego im veće teškoće zadaje pitanje realizacije poslova. Problem za brodograditelje predstavlja financiranje gradnje brodova; veliko je pitanje izvora financiranja, kao i uvjeta koje brodogradilišta mogu dobiti, pojašnjava Ostojić.
Europa u svjetskoj brodogradnji čini 13% po vrijednosti ugovorenih poslova, a mjereno u cGt-ima oko 8 posto. Za razliku od južnokorejskih brodograđevinara pogođenih padom potražnje i otkazima ugovora, posebice za offshore brodove, te kineskih brodogradilišta, europska brodogradilišta pretežito su ostala stabilna i pozitivno posluju zahvaljujući fokusu na putničke i brodove specijalne namjene. Pozicija Hrvatske u europskoj knjizi narudžbi i dalje je visoka, smještena je odmah iza Rumunjske koja prednjači po ugovorenim tonama, a na svjetskoj rang ljestvici smo na desetom mjestu. Knjige narudžbi za naredne godine u našim brodogradilištima očekuju da će se još popunjavati, no ovu poslovnu godinu većina će zaključiti s minusom.
(Poslovni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
