Europski robni izvoz porastao je u srpnju upola slabije nego u prethodnom mjesecu u okruženju sve izraženijih problema u opskrbi i preopterećenih logističkih kapaciteta. Hrvatska je među zemljama EU-a s najskromnijim rastom robnog izvoza u zemlje izvan Unije, za nekih 3 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. U lipnju poskočio je 34 posto. Slabiji su rast izvoza robe izvan Unije u srpnju bilježile samo Irska i Češka, za 2 posto, i Nizozemska, za 1 posto.
Europski robni izvoz porastao je u srpnju upola slabije nego u prethodnom mjesecu u okruženju sve izraženijih problema u opskrbi i preopterećenih logističkih kapaciteta, pokazale su u četvrtak procjene europskog statističkog ureda.
Izvoz robe iz EU-a porastao je u srpnju 10,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, a uvoz za 17,1 posto, izračunali su europski statističari, dvostruko slabije nego u lipnju.
Višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom smanjio se za 37,5 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem, na 15,7 milijardi eura. Vrijednost razmjene unutar EU-a poskočila je 15,8 posto, na 277,7 milijardi eura.
Robni izvoz iz eurozone uvećan je u srpnju 11,4 posto, a uvoz 17,1 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, utvrdio je Eurostat. Time je donijelo za 22,8 posto manji višak u robnoj razmjeni sa svijetom, od 20,7 milijardi eura.
Vrijednost robne razmjene u zoni primjene zajedničke europske valute porasla je pak 16,8 posto, na 179,7 milijardi eura.
Sve su zemlje EU-a povećale izvoz robe izvan Unije u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem, a najviše je poskočio na Cipru, za 48,7 posto. Slijede Slovenija i Latvija s rastom izvoza za 35,8 odnosno 30,2 posto.
Hrvatska je među zemljama EU-a s najskromnijim rastom robnog izvoza u zemlje izvan Unije, za nekih 3 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. U lipnju poskočio je 34 posto. Slabiji su rast izvoza robe izvan Unije u srpnju bilježile samo Irska i Češka, za 2 posto, i Nizozemska, za 1 posto.
Velika većina zemalja povećala je i uvoz robe iz ostatka svijeta u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem, a najviše Malta, za 55,3 posto, Estonija, za 53,0 posto, i Latvija, za 51,3 posto. Hrvatski robni uvoz iz zemalja izvan EU-a uvećan je u srpnju za oko 40 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuje Eurostatovo izvješće. U lipnju poskočio je nekih 37 posto.
Pad uvoza robe bilježili su u srpnju samo Cipar, za 5,6 posto, i Irska, za 7,3 posto, utvrdio je Eurostat.
U razdoblju od siječnja do srpnja robni izvoz EU-a porastao je za 13,2 posto, a uvoz za 14,2 posto, odražavajući skromnu razinu robne razmjene u 2020. godini zbog mjera suzbijanja covida 19. Time se višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom zadržao blizu prošlogodišnje razine i iznosio je 100,3 milijarde eura.
Vrijednost robne razmjene unutar Unije porasla je otprilike za petinu, na 1.936 milijardi eura.
Eurozona je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci povećala robni izvoz za 14,8 posto, a uvoz za 15,5 posto.
Višak u robnoj razmjeni sa svijetom porastao je time 8,5 posto, na 122,4 milijarde eura.
Vrijednost robne razmjene u zoni primjene zajedničke europske valute uvećana je za petinu, za 1.230,5 milijardi eura.
EU je u prvih sedam mjeseci ove godine najviše povećao izvoz i uvoz sirovina i energenata, otprilike za trećinu, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
