Automobilski sektor u Hrvatskoj čini značajan segment ukupne prerađivačke industrije namijenjen izvozu i jako utječe na ukupnu bruto dodanu vrijednost hrvatske proizvodnje.
Iako Hrvatska nema tvornicu automobila, automobilska industrija zapošljava skoro 15.000 osoba u oko 130 tvrtki. U Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK) napominju da su najrazvijeniji podsektori automobilske djelatnosti u Hrvatskoj proizvodnja automobilskih dijelova te vozila posebne namjene. Automobilski sektor, naglašavaju, u Hrvatskoj čini značajan segment ukupne prerađivačke industrije namijenjen izvozu i jako utječe na ukupnu bruto dodanu vrijednost hrvatske proizvodnje.
U Hrvatskoj postoje inicijative odnosno konceptni automobili, poput Rimac Concept Onea i Dok-Ing Model XD, međutim dug je put od koncepta do serijske proizvodnje, pojašnjavaju u AIK, pogotovo do kreiranja novog automobilskog brenda. Za to su potrebna ogromna financijska sredstva. Ovdje se radi o vrhunskim domaćim stručnjacima i entuzijastima koji su kreirali novi 'niche' proizvod u Hrvatskoj, proizvode ta vozila u Hrvatskoj, ali još u malim serijama.
Ono što Hrvatska ima, je značajan broj proizvođača auto dijelova te softverskih rješenja za autoindustriju i tu smo sve više prepoznati od velikih multinacionalnih kompanija u autoindustriji koji otvaraju nove pogone i istraživačke te dizajn centre u Hrvatskoj – vele u AIK-u. Smatraju da je baš to preduvjet za pozicioniranje Hrvatske na europskoj karti autoindustrije, kako bi u budućnosti bila razmatrana kao buduća lokacija za proizvodnju automobila. Potencijal su i privatne inicijative gdje je domaća inovativnost i pamet proizvela dva vrhunska automobila već spomenute Rimac Concept One i Dok-Ing model XD 4. Bilo bi odlično kada bi proizvodnja automobila došla u Hrvatsku, kažu u AIK, jer donosi ogroman multiplikativni faktor, u kojem na jednu zaposlenu osobu u tvornici dolaze najmanje četiri osobe zaposlene u pratećim djelatnostima.
Također, prije nekoliko godina su grupirani proizvođači i znanstvena zajednica u nacionalni automobilski klaster. On će, pojašnjavaju, s financijskim sredstvima iz EU fondova koja su njemu i ostalim klasterima na raspolaganju značajno utjecati na rast automobilskog sektora te će se stvoriti preduvjeti za privlačenje još značajnijih investicija u automobilskom sektoru. Klasteri konkurentnosti, osnovani su na inicijativu Vlade, Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost kao instrument i podrška jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Podrška je, kažu u AIK, usmjerena na sektore u kojima Hrvatska ima značajan teritorijalni kapital i identificirane konkurentske prednosti koji omogućuju pozicioniranje sektora u globalnom okruženju. Isto tako izravna strana ulaganja moraju odigrati važnu ulogu u budućem razvoju automobilske djelatnosti koje mogu doći kroz privlačenje dobavljača u Hrvatsku.
Kako je AD Plastik najveći je proizvođač auto dijelova u Hrvatskoj zbog nepostojanja tvornice automobila, sve proizvode izvoze. A tvornice automobila su industrijski divovi koji imaju snažan utjecaj na gospodarstvo i Hrvatskoj su potrebne. Primjerice, u Njemačkoj je svaki sedmi zaposleni direktno ili indirektno vezan za autoindustriju. Razlog tome je što proizvođači automobila infrastrukturu nabave lokaliziraju i traže od dobavljača izgradnju svojih tvornica u njihovoj neposrednoj blizini. Dovođenje proizvođača automobila u Hrvatskoj bi sigurno snažno potaknulo zapošljavanje i gospodarski rast.
(Liderpress)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
