Prema podacima o robnoj razmjeni koje je u priopćenju iznijela Hrvatska poljoprivredna komora, tijekom prvih 11 mjeseci 2020. godine Hrvatska je u Ukrajinu izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 4,42 milijuna eura, a uvoz iz Ukrajine iznosio je 4,41 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje 2019. godine izvoz je tako povećan za 45 posto, a uvoz iz Ukrajine je smanjen za 2 posto.
Vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske s Ukrajinom karakterizira deficit, ali i kontinuirani porast izvoza i uvoza zadnjih pet godina, što je dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa, istaknuli su u utorak iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Naime, HPK je organizirao internetski sastanak s Veleposlanstvom Ukrajine na temu "Poljoprivredna suradnja između Ukrajine i Hrvatske - mogućnosti i inovacije", s kojeg je poručeno da prostora za proširenje suradnje i trgovine između dvije zemlje ima, što se vidjelo i prije mjesec dana, kada su prve pošiljke međimurskog i varaždinskog krumpira našle put do polica ukrajinskih trgovina, a nešto ranije i dalmatinski pršut i paški sir.
Sudionici sastanka složili su se kako ima interesa i za zajedničke istraživačke projekte koji bi bili prihvatljivi za financiranje u okviru EU-ova programa Obzor, kao i prijenosa znanja te iskustava inovacija u sektoru poljoprivrede, posebice dobrih primjera prakse u digitalizaciji i obnovljivim izvorima energije, navedeno je u priopćenju HPK. „Priliku u inovacijama vidimo kroz robnu razmjenu, suradnju u zajedničkim istraživačkim projektima i razmjeni znanja i proizvoda osobito u dijelu novih tehnologija, digitalizacije i energetike povezanih sa sektorom poljoprivrede", rekao je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasilj Kirilič je istaknuo važnost produbljujivanja suradnje dviju zemalja na novim i zanimljivim projektima. "Poznato je da je neovisnost u razvoju poljoprivrede čimbenik sigurnosti svake zemlje, a Hrvatska i Ukrajina imaju velike mogućnosti i veliki potencijal suradnje koja do sada nije bila dovoljno iskorištena. Posebice se to odnosi na područje poljoprivrede i inovacija što je i tema našeg sastanka. Zato obje Vlade daju veliku podršku i potporu ovakvim inicijativama i zajedničkim projektima u poljoprivredi i inovacijama", kazao je Kirilić.
Hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić izvijestila je kako se u Ukrajini trenutno provodi zemljišna reforma koja će otvoriti i nove mogućnosti za hrvatska ulaganja u tamošnju poljoprivredu te ujedno i podsjetila na jedno takvo ulaganje, hrvatske tvrtke Fragaria.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak je rekao da Hrvatska nema toliko veliku proizvodnju i izvoz osnovnih poljoprivrednih proizvoda poput Ukrajine, ali ima široku paletu prerađenih proizvoda koji ostvaruju dobre rezultate u izvozu.
Zamjenik ministra u ukrajinskom Ministarstvu za razvoj gospodarstva, trgovine i poljoprivrede Taras Kačka izjavio je da Ukrajina i Hrvatske imaju odličan dijalog na području poljoprivrede, što se posebno vidjelo na prošlogodišnjem Ukrajinskom poljoprivrednom forumu.
Prema podacima o robnoj razmjeni koje je u priopćenju iznijela Hrvatska poljoprivredna komora, tijekom prvih 11 mjeseci 2020. godine Hrvatska je u Ukrajinu izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 4,42 milijuna eura, a uvoz iz Ukrajine iznosio je 4,41 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje 2019. godine izvoz je tako povećan za 45 posto, a uvoz iz Ukrajine je smanjen za 2 posto.
U izvozu su najzastupljeniji proizvodi na bazi žitarica - dječja hrana, mješavine i tijesta od brašna, prekrupe, krupice, škrobnog ili sladnog ekstrakta (24,8 posto), prerađevine od mesa i riba (20,1 posto), duhan i prerađeni nadomjesci duhana (18,3 posto), kukuruz za sjetvi (14 posto) te proizvodi za hranu razne visokog stupnja prerade, kao što su preparati za umake i pripremljeni umaci, juhe, uključujući i mesne i pripravke za njih i slično, s 13,2 posto. Hrvatska iz Ukrajine najviše uvozi orahe, na koje otpada 40,5 posto ukupnog uvoza, slijedi kvasac (8,4 posto), otpatci od šećerne repe (6,6 posto), žitarice u zrnu drugačije obrađene (4,7 posto) te tjestenina (7,6 posto), izvijestili su iz HPK.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
