Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni dobri su, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežana međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije. U izvozu su najzastupljeniji: žitarice, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade, ribe, proizvodi na bazi žitarica i škroba te duhan i njegove prerađevine.
U prvih devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnula je 69 posto, odnosno 8,11 postotnih bodova više negoli u istom razdoblju lani, što je rezultat rasta izvoza, uz pad uvoza. Ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci ove godine iznosila je 1,7 milijardi eura, što je rast od pet posto, a vrijednost uvoza bila je 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 posto. Ostvaren je deficit od 758,8 milijuna eura ili 26,6 posto manje. U strukturi izvoza ništa se bitno nije promijenilo, pa su i dalje najznačajniji proizvodi u izvozu žitarice kojih je izvezeno za 205,4 milijuna eura, ističe se u analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter.
Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni dobri su, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežana međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije.
U izvozu su najzastupljeniji: žitarice (12,3 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,1 posto), ribe (8,8 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 posto) te duhan i njegove prerađevine (7,4 posto).
Najviše uvozimo meso (10,8 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,8 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7,6 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, duhanu i cigaretama te mesnim i ribljim prerađevinama, ali u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, voća, mlijeka i jaja, hrani za životinje i povrću.
"Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću. Uz problem nedostatne proizvodnje, upravo se ovi sektori nose s velikim konkurentskim pritiskom. Trend rasta izvoza žitarica na više od 60 milijuna eura i znatan izvoz uljarica govori o strukturnom problemu s obzirom na to da istodobno imamo visok uvoz mesa, proizvoda na bazi žitarica i škroba te hrane za životinje. Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, posebice u proizvodnji pića. Podaci za prvih deset mjeseci 2020. upućuju na smanjenje volumena proizvodnje od 2,2 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda te čak od 19,3 posto u proizvodnji pića", pokazala je analiza.
Ovogodišnju robnu razmjenu također treba promatrati u kontekstu pandemije koja je utjecala na manji uvoz, i zbog pada potrošnje (veliki pad potrošnje u HoReCa kanalu, a i maloprodaja je padala kroz cijelu godinu) i zbog prekida u lancu opskrbe. Svaka pozitivna vijest je dobra, ali ne smijemo stvarati zablude o tome da se dogodio korijenski zaokret, a pogotovo ne značajnije jačanje konkurentnosti našega poljoprivredno-prehrambenog sektora. No, svakako možemo donijeti zaključke o tome da su se potrošači, uvoznici i trgovci ove godine značajnije usmjerili na domaću prodaju, odnosno da je nastupio trend smanjenja pritiska uvoznih roba.
(Privredni vjesnik)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Hrvatski izvoz
