Neke tvrtke su ovu iznimno nepovoljnu situaciju iskoristile za rast prepoznavši poslovne prilike koje su se otvorile za tvrtke u zdravstvenom sektoru i one s inovativnim rješenjima, kao što su Tehnix s mobilnom kabinom za koronu te koronakrematorom za spaljivanje infektivnog otpada, Šestan Busch koji razvija maske za zaštitu od koronavirusa i ostalih bioloških ugroza, Elda i Labud (Meteor) koji proizvode antiseptike i dezinficijense, Vuplast sa svojim razgradivim vrećama.
Pandemija koja nikako ne posustaje stavila je u nespecifičan položaj sve međunarodne ekonomske aktivnosti koje su posebno zanimljive tvrtkama. U razgovoru za Privredni.hr voditeljica Odjela za internacionalizaciju u Sektoru za međunarodne poslove HGK Suzana Knežević objasnila je kroz koju su transformaciju u svom poslovanju morali proći kako bi pomogli tvrtkama u pronalasku poslovnih partnera i kontakata na inozemnim tržištima, u vrijeme kad se sve zatvara i prebacuje u online sferu.
Na koji je način Sektor za međunarodne poslove transformirao svoj način rada?
Iako smo od samih početaka pandemije, odnosno od ožujka, u permanentnom kontaktu sa svojim članicama na dnevnoj bazi u smislu isporuke aktualnih informacija o situaciji na pojedinim tržištima, ograničenjima i pristupima pojedinim tržištima, vodeći brigu o važećim mjerama, restrikcijama i proceduri, u tom se kontekstu uloga Sektora za međunarodne poslove kao servisa našim članicama nije bitno promijenila, no iz perspektive naših uobičajenih bilateralnih i multilateralnih aktivnosti, veliku većinu njih prebacili smo u digitalnu sferu. Premda se možemo pohvaliti da smo u posljednjih pola godine imali i nekoliko poslovnih susreta u fizičkom obliku, uz poštovanje svih propisanih mjera - primjerice, recentni su poslovni susreti s češkim i bugarskim poslovnim izaslanstvom - pandemija nas je ubrzala u digitalizaciji. Upravo tu smo uveli najznačajnije promjene s ciljem otvaranja novih prilika našim poduzetnicima u internacionalizaciji poslovanja.
Uz sudjelovanje u nizu europskih i međunarodnih platformi, kao što je na vrhuncu prvog vala bila Care & Industry Together Against Corona Europske poduzetničke mreže, zatim suorganizacija i promocija online evenata usmjerenih na promociju hrvatskog izvoza za pojedine branše - od metaloprerađivačke industrije preko tekstila do ICT tehnologija, ključni projekt je naša platforma Go Global - Go Virtual, s kojom bilježimo odlične rezultate u povezivanju svojih članica s potencijalnim partnerima na njima interesantnim tržištima. Izdvojila bih i to da konstantno organiziramo različite edukacije usmjerene upravo na jačanje konkurentnosti naših tvrtki i potporu pri izlasku na pojedina tržišta s obzirom na to da su članice iznimno zainteresirane za te teme i sudjelovanje u njima.
Kome je namijenjen projekt Go global – Go virtual i na koji način tvrtke iz Hrvatske mogu participirati?
Hrvatska gospodarska komora još je u travnju započela s projektom online B2B sastanaka za hrvatske tvrtke i njihove inozemne partnere Go Global – Go Virtual radi podizanja i jačanja međunarodnih poslovnih aktivnosti hrvatskih tvrtki. Svim našim članicama omogućeni su online poslovni sastanci s potencijalnim partnerima po tržištima koja smo, nakon ankete provedene među tvrtkama, izdvojili kao ona na kojima članice vide najviše mogućnosti za unaprjeđenje i razvoj novih poslovnih aktivnosti s naglaskom na izvoz.
Za sada smo organizirali poslovne razgovore, a u partnerstvu s relevantnim institucijama na tržištima, sa slovenskim, ruskim i tvrtkama iz V4 zemalja, trenutačno je aktivna platforma za Austriju do 10. studenoga ove godine, a potom u prosincu ove godine slijedi Njemačka te u veljači 2021. godine Izrael. Tehnički je dio jednostavan i omogućava jednostavnu participaciju - prijava na platformu omogućuje izradu profila tvrtke, pretraživanje potencijalnih partnera i mogućnost direktnog poziva na online razgovore, a omogućena je i komunikaciju putem poruka.
Sustav platforme šalje obavijesti izravno svim prijavljenima o iskazanim interesima za poslovne sastanke, čije termine zajednički određuju gospodarstvenici i zainteresiranih tvrtki. Što se tiče konkretnih sektora za virtualno događanje s austrijskim tvrtkama, naši su poduzetnici izrazili interes za intenziviranje poslovne suradnje u području metaloprerađivačke industrije, cost saving industry (automatizacija, robotika, elektronika), industrije povezane sa zdravljem (farmaceutski i medicinski proizvodi te proizvodi za prevenciju širenja COVID-a 19), autoindustrije, građevine i materijala u građevini, obnovljivih izvora energije i prehrambene industrije, no prostor za suradnju otvoren je svim branšama.
Koji su najčešći problemi s kojima vam se javljaju tvrtke, što je to što ih najviše zanima?
Tvrtke zanimaju razne teme povezane s internacionalizacijom poslovanja. Na samom vrhuncu pandemije, u razdoblju zaključavanja tržišta, najviše pitanja odnosilo se upravo na prekide u opskrbnim lancima, gdje smo u svakom trenutku bili na raspolaganju u pružanju relevantnih informacija, ali i posredovanju prema nadležnim tijelima i institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz to, članice su iznimno zainteresirane za pronalazak poslovnih partnera i kontakata te potporu na konkretnim tržištima. Vrlo su im važne i informacije o zakonskom okviru, proceduri i uvjetima poslovanja na pojedinim tržištima.
S obzirom na to da su aktivnosti poput gospodarskih izaslanstava, konferencija ili sajmova svedene na minimum, na koji se način u ovome specifičnom vremenu održavaju ti susreti?
Već sam spomenula digitalne platforme za povezivanje tvrtki i čini mi se da se radi o modelu koji će biti aktualan dulje vrijeme. Mnogi sajmovi također su se prebacili u virtualni prostor. Osnovna zadaća organizacije poslovnih susreta i sajamskih aktivnosti i dalje postiže svoj cilj, a to je uspostava inicijalnoga kontakta. Naši su poduzetnici u znatnoj mjeri transformirali način na koji posluju te prepoznaju važnost digitalizacije, koju smo zbog trenutačne epidemiološke situacije primorani provesti bržim tempom no što je planirano, ali u konačnici to može biti i jedan od pozitivnih ishoda ove izvanredne situacije, nepovoljne za hrvatsko i globalno gospodarstvo u smislu jačanja konkurentnosti naših tvrtki.
Kad je riječ o otvaranju predstavništva HGK, je li koronakriza usporila te aktivnosti i koji su planovi u tom smjeru?
HGK je svjesna potrebe da naše članice budu adekvatno institucionalno zastupljene na ključnim tržištima za nas i vođeni tom idejom planirali smo otvaranje predstavništava u Beču, Münchenu i Milanu, uz već postojeća u Moskvi, Šangaju, Bruxellesu te Beogradu, Sarajevu i Mostaru, čime bi se osigurao prostor za daljnju internacionalizaciju naših tvrtki. Nažalost, trenutačna pandemija usporila je planove. Potpora na tržištima potrebna je i zbog jednostavnog razloga što svako od njih ima specifičnosti, ne samo nužno na kulturološkoj, već i na institucionalnoj razini. I dalje smatramo nužnim prisustvo na pojedinim tržištima, naravno, u skladu s mogućnostima. Predstavništva ponajprije moraju biti u službi tvrtkama na način da ih povezuju s potencijalnim partnerima, umrežavaju i detektiraju nove poslovne prilike, ali i potporama pred institucijama i rješavanjem administrativnih barijera s kojima se tvrtke susreću u poslovanju. U konačnici, poznavanjem prilika na specifičnom tržištu tvrtke minimizira se rizik i omogućuje sigurna i nesmetana trgovina i upravo stoga je otvaranje predstavništava cilj koji je u trenutačnoj situaciji prolongiran, ali svakako i dalje aktualan.
Koronakriza će imati dugotrajne posljedice; na koji bi se način hrvatske tvrtke mogle lakše nositi s njom?
Iako je znatan negativan utjecaj pandemije na hrvatsko gospodarstvo nesporan, osobito na pojedine njegove sektore, moramo razmišljati o prilikama koje treba iskoristiti i smjeru u kojem trebamo ići. Iako je sada nezahvalno razmišljati o tome, ali u pojedinim gospodarskim granama kriza se može iskoristiti i kao prilika. Očito je da Hrvatska treba smanjiti svoju ovisnost o turizmu i uslugama povezanim s turizmom, a koji je teško pogođen, i usredotočiti se na proizvodni sektor.
Činjenica je da su neke tvrtke i ovu iznimno nepovoljnu situaciju iskoristile za rast prepoznavši poslovne prilike koje su se otvorile za tvrtke u zdravstvenom sektoru i one s inovativnim rješenjima koja se mogu iskoristiti kako bi se prevenirala zaraza koronavirusom, kao što su Tehnix s mobilnom kabinom za koronu te koronakrematorom za spaljivanje infektivnog otpada, Šestan Busch koji razvija maske za zaštitu od koronavirusa i ostalih bioloških ugroza, Elda i Labud (Meteor) koji proizvode antiseptike i dezinficijense, Vuplast sa svojim razgradivim vrećama itd.
Uz to, trebaju se iskoristiti prilike na bliskim tržištima - možemo osnažiti prekograničnu suradnju i pojačati kapacitete tvrtki kako bi ravnopravno sudjelovale u tržišnoj utakmici, ali i iskoristile mogućnosti EU javne nabave kao kanala za internacionalizaciju svoga poslovanja. Prema posljednjim pokazateljima, tržišta opskrbe u Europi postat će važnija i očekivana je kreacija novih partnerstava između poduzetnika u EU i na bliskim tržištima radi očuvanja opskrbnih lanaca i lakšeg pristupa potrebnim robama.
(Privredni vjesnik)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Strana tržišta i prilike
