Snažniji utjecaj na umjereni pad izvoza imalo je povećanje vrijednosti izvoza djelatnosti rudarstva i vađenja, odnosno sirove nafte, a znatnije je povećan i izvoz proizvoda primarnih djelatnosti te brodova i ostalih plovila. Među zemljama prema kojima je izvoz povećan isticale su se Mađarska, zbog izvoza sirove nafte, te Luksemburg, prema kojem je ostvaren izvoz brodova.
Kako su već najavljivali prvi rezultati o robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci, ali i podaci o kretanju BDP-a, u tom je razdoblju došlo do osjetnog smanjivanja vrijednosti robnog izvoza i uvoza Hrvatske, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore gdje se ističe da su takva kretanja bila rezultat negativnog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa, odnosno globalno otežanog protoka roba te smanjene inozemne i domaće potražnje.
Za Hrvatsku su pritom najznačajnija zbivanja na području Europske unije na čije tržište Hrvatska plasira približno 70 posto svog robnog izvoza, a na razini te integracije je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do realnog pada BDP-a od 8,3 posto, te do realnog pada vrijednosti robnog uvoza od čak 9,7 posto. Pritom je u Italiji, koja je pojedinačno najveće tržište Hrvatske, došlo do pada BDP-a od 12 posto, a uvoza od čak 14,1 posto..
"Sve to dovelo je u prvih šest mjeseci do pada izvoza od 5,9 posto na godišnjoj razini te do pada uvoza za 11,3 posto. Kod izvoza je smanjena vrijednost kod niza proizvoda, a najviše je smanjen izvoz naftnih derivata te motornih vozila i dijelova. S druge strane, snažniji utjecaj na umjereni pad izvoza imalo je povećanje vrijednosti izvoza djelatnosti rudarstva i vađenja, odnosno sirove nafte, a znatnije je povećan i izvoz proizvoda primarnih djelatnosti te brodova i ostalih plovila. Promatrano prema tržištima, najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen je prema pet najvećih (Italija, Njemačka, Slovenija, Austrija, BiH) te prema SAD-u. Pad izvoza prema Italiji iznosio je na godišnjoj razini čak 33 posto, odnosno 242 milijuna eura. Među zemljama prema kojima je izvoz povećan isticale su se Mađarska, zbog izvoza sirove nafte, te Luksemburg, prema kojem je ostvaren izvoz brodova", kaže se u komentaru.
Najveći utjecaj na ukupan pad vrijednosti uvoza imali su isti proizvod kao i kod izvoza; naftni derivati i motorna vozila. Pritom je na uvoz naftnih derivata snažno utjecao pad cijene sirove nafte na globalnoj razini, kao i smanjena domaća potražnja, dok je na uvoz automobila uz pad domaće potražnje znatno utjecao i pad trgovine (smanjeni izvoz) ovom vrstom roba.
"Za promatrano razdoblje ipak je važno istaknuti da je Hrvatska bila jedna od članica EU u kojima je zabilježen manji pad vrijednosti izvoza. Prema podacima Eurostata, koji se lagano razlikuju od podataka DZS-a, Hrvatska se po zabilježenom padu nalazila tek na 22. mjestu, daleko od stopa pada preko 20 posto zabilježenim u Francuskoj i Luksemburgu", kažu u HGK, te ističu kako prvi rezultati DZS-a o robnoj razmjeni u sedam mjeseci pokazuju da je pad izvoza bio nešto izraženiji, oko 7,7 posto, dok je pad vrijednosti uvoza tek blago povećan na 11,9 posto.
(Privredni vjesnik)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
