Europska komisija financira 100-postotni iznos punjenja zaliha medicinske i zaštitne opreme, čija su skladišta zasad u Njemačkoj i Rumunjskoj, a cilj je mobilizirati domaću EU-proizvodnju i time osigurati što veću neovisnost o “trećim” zemaljama.
Rast infekcije koronavirusom još nije zaustavljen, a nakon dramatičnih iskustava s nedostatkom medicinske zaštitne opreme proteklih mjeseci uspjeh je postignut tek u pokretanju te proizvodnje proteklih desetljeća preseljene u Kinu. EU je inicirala niz mjera, koje i financira, da se na području članica pokrene proizvodne kapacitete i osigura punjenje zajedničkih strateških zaliha.
Potencijal su prepoznali i brzo reagirali brojni poduzetnici i kod nas, koji su ušli u ovu proizvodnu nišu. Zaštitnu medicinsku opremu, prvenstveno jednokratne kombinezone, prije pandemije proizvodila je tek jedna hrvatska tvrtka, Meditex iz Zaboka, a ne računajući gotovo masovnu proizvodnju platnenih maski bez dovoljne zaštite u gotovo svim tekstilnim tvornicama i krojačnicama, sada ih je toliko da već mogu oformiti i strukovno udruženje.
Riječ je o poduzetnicima koji redom proizvode maske najviših stupnjeva zaštite, a jedan od njih uskoro pokreće i proizvodnju medicinskih rukavica, za koju trenutno traži lokaciju za industrijski pogon u Slavoniji. U Osijeku su tako u ovaj biznis zakoračile dvije tvrtke – Sophy i Horeca Medico, u Zagrebu visokokvalitetne maske proizvodi Splendor Tekstil, a posve novu, trajnu masku razvija proizvođač vojnih kaciga Šestan-Busch.
Svi oni su zasad orijentirani isključivo na domaće tržište, a kao najiskusniji, vlasnik Meditexa Robert Črnjević, kaže kako je trenutno potražnja nešto manja, jer su se ljekarne i institucije u međuvremenu “napunile”. Slijedom toga i cijene, pogotovo maski, jako variraju, a po njegovim riječima, Kinezi, unatoč carinama za uvoz u EU, spuštaju cijene, u pravilu svakih dva tjedna.
Upravo brigu za okoliš u svom novom proizvodu vidi i Alojzije Šestan. Posve nova, originalna polietilenska zaštitna maska, koja bi testiranje trebala proći 13. kolovoza, trebala bi, kako pojašnjava Šestan, biti trajna i njezinim korištenjem zamijenilo bi se jednokratne i teško razgradive medicinske maske. Ova se maska održava toplom vodom ili dezinficijensima, a mijenjaju se filteri proizvedeni nanotehnologijom. Cilj je ovog proizvođača etabliranog u vojnoj industriji snabdijevati bolnice, ali i civile, za koje planira i “obiteljske pakete” uz, kako kaže, pristojne cijene. Ova maska inače je trebala biti dio “paketa” s jedinstvenom multifunkcionalnom kacigom za vojnike, no koronavirus ubrzao njezin samostalan proboj na tržište. A nakon što se informacija o ovom proizvodu probila u javnost Šestan kaže da se već javljaju zainteresirani kupci iz Saudijske Arabije, Emirata i SAD-a, kao i iz hrvatskih bolnica. No, njegov je fokus zasad na tome da prototip zadovolji potrebne kriterije, a potom slijedi izrada kalupa i do kraja godine proizvod bi se mogao naći na prodaji. On očekuje da će nakon korone potražnja za maskama ostati, jer će potencijalnih ugroza biti i dalje, a oprez i briga za zaštitu će postati novi standard.
Proizvođači kažu kako je u proteklih mjeseci prepreku predstavljala i nedostupnost kvalitetne sirovine, no neslužbeno se čuje da i u tom segmentu dobivamo vlastite snage. Navodno tvrtka iz Koprivnice kreće s proizvodnjom materijala za zaštitnu opremu, koja zadovoljava kriterije nepropusnosti, no nismo od njih dobili potvrdu, pa ne navodimo ime tvrtke.
Proizvodnju zaštitne opreme nastojao je pokrenuti sada bivši ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je početkom ožujka pozvao sve proizvođače različitih vrsta medicinskih, tekstilnih i kemijskih proizvoda, te ih pokušao povezati sa stručnjacima Tekstilno-tehnološkog i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije oko projekta proizvodnje maski najviše zaštitne razine. Pozvao ih je i da sve proizvode prijave robnim zalihama, no koliko je poznato, one su popunjene robom iz uvoza, jer tada nije bilo domaćih.
Novi proizvođači poput osječkog Horeca Medico, pak, oslanjaju se u razvoju i financiranju svojih projekata isključivo na vlastite snage i ne gledaju prema državi. Nitko od naših sugovornika nije, pak, upoznat s time da mogu svoje proizvode prodavati i u europske strateške robne zalihe, za koje je Komisija krajem ožujka donijela odluku o hitnom formiranju i financiranju u okviru mehanizma RescEU, za čije je aktivnosti značajan fond od više od tri milijarde eura predviđen i za naredno sedmogodišnje razdoblje.
Komisija financira 100-postotni iznos punjenja zaliha medicinske i zaštitne opreme, čija su skladišta zasad u Njemačkoj i Rumunjskoj, a cilj je mobilizirati domaću EU-proizvodnju i time osigurati što veću neovisnost o “trećim” zemaljama.
(Poslovni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
