Ribarstvo je u cjelini među vodećim izvoznim sektorima Hrvatske. Već niz godina bilježi pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Izvoz je u ovom sektoru na zadovoljavajućoj razini te ima najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. domaće proizvodnje. Izvozi se u Italiju, Sloveniju, Španjolsku te Japan.
Ribarstvo je u cjelini među vodećim izvoznim sektorima Hrvatske. Već niz godina bilježi pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Izvoz je u ovom sektoru na zadovoljavajućoj razini te ima najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
U prvih osam mjeseci 2019. godine, prema podacima HGK, ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegao je 121,1 milijun eura, što je dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Naši ribari izlovljavaju prosječno nešto iznad 70.000 tone ribe godišnje, i to najviše srdele koje se, ovisno o godini, ulovi 54.000 tone. Uzgoj ribe iznosi iznad 13.000 tona, od čega tune oko 3500 tona.
Klaster marikulture možda se može istaknuti kao jedan od rijetkih koji postiže rezultate na duže razdoblje. U posljednje vrijeme Klaster osigurava stabilniju opskrbu, ali i povoljnije cijene nabave hrane za ribogojilišta i uzgajališta tuna što se, naravno, odražava na konkurentnost.
Dobre rezultate postigao je i u lobiranju kod ICCAT-a (International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas, tj. Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna) za kvote i pogodnosti za ulov te posebni status jadranske plavoperajne tune.
Kristijan Zanki, predsjednik Grupacije uzgajivača tune pri Klasteru marikulture, potvrdio nam je da je Hrvatska treći po snazi uzgajivač tuna na Meditaranu, a to znači i u Europskoj uniji. U Hrvatskoj se uzgoji oko 3500 tona tune koja se nalazi među top 5 hrvatskih izvoznih proizvoda.
Vrijednost tog posla je oko 40 milijuna eura godišnje. Otprilike toliko se i izveze, većinom u Japan. Jadranska tuna je specifična jer su naši uzgajivači gotovo jedini farmeri na Mediteranu.
Uzgojni ciklus traje više od godine i pol dana. Ostali uzgajivači na Mediteranu love teže primjerke i njima uzgojni ciklus traje dva-tri mjeseca. Jadranska plavoperajna tuna ulovi se kada ima otprilike desetak kliograma težine te se uzgaja do 50 kilograma. U Hrvatskoj se uzgojem plavoperajne jadranske tune bave četiri uzgajivača. To su, kao najveći, postirska Sardina, zatim prvi hrvatski uzgajivač Kali tuna koji je sada u vlasništvu jedne japanske tvrtke te dvije tvrtke koje su dijelom i vlasnički povezane - Jadran tuna i Pelagos net.
(Privredni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
