Ukupno gledajući, veći dio hrvatskih županija i dalje ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. Prema podacima DZS-a, u 2019. godini 12 ih je više izvozilo nego uvozilo. Neizvjesnost posljedica pandemije potrest će sve županije, koje su jako oslonjene na Njemačku i Italiju. Kako će izgledati županijske izvozne brojke za godinu dana, sada se nitko se ne usudi ni nagađati, jer je sve stalo i jedino oko čega će se i izvoznici i ekonomisti složiti jest da slijedi godina neizvjesnosti.
Da nije izbila koronakriza, sada bismo mirno podvlačili crtu pod 2019. i uspoređivali koja je od županija imala bolji plasman roba na stranim tržištima i čiji su gospodarstvenici ostvarili bolje izvozne rezultate. Sada, kada se sve stubokom promijenilo, u prvi plan dolazi utvrđivanje startnih pozicija za novu krizu i praćenje iskustva koje su naše županije i njihovi izvoznici imali u snalaženju i prevladavanju teških dana i godina nakon prošle velike recesije.
Većina županija tek se prije nekoliko godina počela vraćati na vrijednosti izvoza iz pretkriznih godina, nekolicina ih je i ozbiljno premašila te rezultate, poput Zagrebačke, Međimurske i Koprivničko-križevačke, dok pet do danas nije uspjelo oporaviti izvoz. To su Sisačko-moslavačka, te Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska.
Neizvjesnost posljedica pandemije potrest će sve županije, koje su jako oslonjene na Njemačku i Italiju. Za devet je Njemačka prioritetno tržišta, a uglavnom je riječ o kontinentalnim županijama (Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska), te Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska.
Italija je prvi izvozni partner za pet županija (Primorsko-goransku, Istarsku, Zadarsku, Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku). Uz splitski slučaj s Maršalovim otocima, samo je još u Karlovačkoj županiji na prvom mjestu izvoznih tržišta neka neeuropska država – SAD, i to zbog izvoza oružja HS Produkta. Splitsko-dalmatinska županija jako je orijentirana na Italiju i Sloveniju. Iz Osječko-baranjske, pak, najviše se izvozi u Mađarsku, iz Sisačko-moslavačke u Austriju, a iz Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke u Sloveniju, dok je za Zagreb najvažnija BiH. U usporedbi s pretkriznim pokazateljima najveći iskorak postigla je najslabije razvijena Ličko-senjska županija, čiji je izvoz, iako mal u apsolutnim brojkama, lani bio 11 puta veći nego 2010.
A nije najmanji izvoznik, to mjesto pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prerađivačka industrija dominantan je izvozni sektor u većini županija, ali nekoliko je zanimljivih iznimki, poput izuzetno visokog udjela stručnih, tehničkih i znanstvenih djelatnosti u izvozu Istre, a taj sektor lani je ostvario čak više od milijardu eura izvoza, petinu ukupnog rezultata te županije. U tradicionalno poljoprivredno orijentiranim županijama na Istoku Hrvatske, ta djelatnost nije i prva u izvozu. Štoviše, u Osječko-baranjskoj ona čini tek šestinu izvoza, a Vukovarsko-srijemskoj petinu.
Pozitivan je pomak u slučaju Osječko-baranjske županije to što za razliku 2010. sada više poljoprivrednih proizvoda izvozi nego što uvozi. Ukupno gledajući, veći dio naših županija i dalje ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. Prema podacima DZS-a, u prošloj godini 12 ih je više izvozilo nego uvozilo.
Najveći deficit ostvaruje Grad Zagreb, rekorder i po izvozu i uvozu, no na to utječe i činjenica da statistika bilježi izvozne rezultate po sjedištima tvrtki, koje mnogi imaju u glavnom gradu, iako posluju u drugim županijama. Ima i suprotnih slučajeva, poput PPD-a čije aktivnosti imaju velik efekt na vanjskotrgovinsku razmjenu Vukovarsko-srijemske županije, no prvenstveno na uvozu.
Kako će izgledati županijske izvozne brojke za godinu dana, sada se nitko se ne usudi ni nagađati, jer je sve stalo i jedino oko čega će se i izvoznici i ekonomisti složiti jest da slijedi godina neizvjesnosti.
(Poslovni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
