Izvoz u kunama povećan je za 5,8%, dok je 2018. taj rast iznosio 3,2%. Znatnije je povećana vrijednost niza djelatnosti i proizvoda, ali se po utjecaju na ukupan rast izvoza ipak najviše isticao izvoz farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova te izvoz ostalih prijevoznih sredstava.
Suprotno očekivanjima da će u prošloj godini pod utjecajem globalnog usporavanja gospodarskih aktivnosti doći do daljnjeg usporavanja rasta vrijednosti izvoza, godišnja je stopa rasta bila viša nego u prethodnoj godini. Točnije, vrijednost izvoza u kunama povećana je za 5,8%, dok je 2018. taj rast iznosio 3,2%. Znatnije je povećana vrijednost niza djelatnosti i proizvoda, ali se po utjecaju na ukupan rast izvoza ipak najviše isticao izvoz farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova te izvoz ostalih prijevoznih sredstava, čiji najveći dio čini izvoz brodova, navodi u svom komentaru Hrvatska gospodarska komora.
S druge strane, tek je kod manjeg broja djelatnosti zabilježen znatniji pad vrijednosti izvoza, pri čemu se najviše isticao izvoz naftnih derivata. Izvoz ove vrste proizvoda pod utjecajem je pada cijene sirove nafte na globalnom tržištu i smanjene domaće proizvodnje na godišnjoj razini smanjen za 10,4%. Tako je unatoč spomenutom padu cijene sirove nafte od približno 10% u odnosu na 2018. godinu istodobno došlo do znatnog povećanja vrijednosti uvezenih naftnih derivata. Vrijednost njihova uvoza povećana je za 25% ili za čak 1,78 milijardi kuna, odnosno neznatno veći rast vrijednosti uvoza od 1,8 milijardi kuna zabilježen je samo kod proizvoda prehrambene industrije.
Kretanje uvoza većine drugih djelatnosti također je upućivalo na nastavak rasta domaće potražnje i izvoza, pa je ukupna vrijednost uvoza na godišnjoj razini povećana za 4,6%. Pritom je i kod uvoza zabilježen tek manji broj djelatnosti čiji je uvoz bio manji nego u prethodnoj godini, a kudikamo najveći pad zabilježen je kod djelatnosti rudarstva i vađenja. Vrijednost uvoza ove djelatnosti smanjena je zbog pada cijene nafte i zemnog plina, slabije zime te smanjene prerade za čak 26,4% ili 3,3 milijarde kuna, što je vrlo visok iznos u odnosu na ukupno povećanje vrijednosti uvoza od 8,1 milijardu kuna.
Sve navedeno rezultiralo je znatno manjim rastom robnog deficita na godišnjoj razini od „samo“ 2,6% u odnosu na prethodnu godinu. Zbog svega toga utjecaj povećanja robnog izvoza na rast BDP-a bio je pozitivniji nego u 2018. godini, a utjecaj rasta neto izvoza, odnosno razlike vrijednosti izvoza i uvoza, manje negativan, zaključuju u HGK.
(Privredni vjesnik)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
