Najznačajniji rast tvrtke koje se bave računalnim programiranjem ostvarile su u izvozu. Njihov je izvoz u 2008. godini vrijedio nešto više od 447 milijuna kuna, a 10 godina kasnije gotovo 3,1 milijardi kuna.
Pokazuje to nova analiza Fine o razvoju djelatnosti računalnog programiranja u Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2018. godine. Prema tim podacima, u Hrvatskoj je u 2008. bilo 960 tvrtki koje su se bavile računalnim programiranjem, a u 2018. godini čak 2865.
Prihodi tih tvrtki porasli su s oko 2,6 milijardi kuna na gotovo osam milijardi kuna, a broj zaposlenih s 4888 na čak 13.520. Dobit tvrtki koje se bave računalnim programiranjem porasla je sa 198 milijuna kuna u 2008. godini na preko 841 milijun kuna.
Porasle su i plaće zaposlenih, no znatno sporijom dinamikom od ostalih pokazatelja. Naime, dok je prosječna mjesečna neto plaća u toj branši u 2008. godini iznosila 6233 kune, u 2018. godini je dosegla 8262 kune, što je otprilike za trećinu više, pokazuju podaci Fine.
Ipak, vjerojatno najznačajniji rast tvrtke koje se bave računalnim programiranjem ostvarile su u izvozu. Njihov je izvoz u 2008. godini vrijedio nešto više od 447 milijuna kuna, a 10 godina kasnije gotovo 3,1 milijardi kuna.
U isto vrijeme rastao je i njihov uvoz, no znatno sporijom dinamikom, pa je djelatnost računalnog programiranja 2018. godinu zaključila s izvoznim plusom od čak 2,2 milijarde kuna, pokazuju Finini podaci. Ti su podaci još jedna potvrda da IT sektor postaje sve jači hrvatski adut, kako na domaćem terenu, tako i na stranim tržištima.
Inače, najveće hrvatske tvrtke iz segmenta računalnog programiranja u 2018. godini bile su, po visini prihoda, King ICT, Span i Apis IT. U kategoriju najvećih spadaju i ASBISC - CR, IN2, Danieli Systec, Microsoft Hrvatska i Nanobit, kao i Croz i Erste Group Card Processor, pokazuje analiza Fine.
(Jutarnji list)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
