Hrvatskoj je za snažniji gospodarski iskorak potrebno povećanje produktivnosti, kao i orijentacija na proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, istaknuto je na poslovnom skupu Hrvatskih izvoznika "Ekonomske politike RH i očekivanja za 2020.; Proračun - kako zadovoljiti rastuće potrebe". Hrvatski izvoznici trebaju snažnije tražiti i tržišta izvan EU-a, a za što im je potrebna pomoć Vlade, kao i HBOR-a.
Hrvatskoj je za snažniji gospodarski iskorak potrebno povećanje produktivnosti, kao i orijentacija na proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, istaknuto je u ponedjeljak na poslovnom skupu Hrvatskih izvoznika (HIZ) "Ekonomske politike RH i očekivanja za 2020.; Proračun - kako zadovoljiti rastuće potrebe".
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ponovio je da je proračun za iduću godinu uravnotežen, čime se šalje poruka odgovornog i racionalnog upravljanja novcem poreznih obveznika te se fokus stavlja na rashodnu stranu proračuna, u smislu da se troši onoliko koliko se ima. Pritom, očekivana stopa rasta BDP-a u 2020. iznosi 2,5 posto, a za 2021. i 2022. procjenjuje se stopa rasta od 2,4 posto.
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago kaže da hrvatski izvoznici trebaju snažnije tražiti i tržišta izvan EU-a, a za što im je potrebna i pomoć Vlade, kao i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
Napominje da se geopolitički ili ekonomski poremećaji na svjetskom tržištu mogu odraziti i na Hrvatsku, a kao rizik navodi i eventualnu recesiju na važnim tržištima Njemačke, Italije i Austrije.
Upozorava da je robni uvoz u Hrvatskoj 65 posto veći od izvoza, da Hrvatskoj nedostaje sustavna i dugoročna industrijska politika, pri čemu motor i pokretač moraju biti one industrije koje su najsnažnije i koje stvaraju najveću novostvorenu vrijednost, itd.
Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pojasnila je da istovremeni rast izvoza industrijskih proizvoda i pad industrijske proizvodnje proizlaze iz toga što su neke respektabilne tvrtke u Hrvatskoj u stvarnosti postala skladišta, između ostalih i neke od tvrtki koje su na listama najvećih hrvatskih izvoznika. One su često zbog raznih geopolitičkih i inih rizika postale posrednici u izvozu na druga tržišta, napominje.
Ivanov smatra da je hrvatski proračun u "statusu quo" već desetljećima, da mu se struktura bitno ne mijenja te da je previše usmjeren na rješavanje socijalnih pitanja, umjesto razvojnih.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Hrvatski izvoz
