EU je u prvih devet mjeseci, unatoč globalnom usporavanju i rastućem protekcionizmu, ostvarila tek nešto niže godišnje stope rasta izvoza i uvoza nego u istom razdoblju prošle godine. Promatrano prema članicama EU, Hrvatska je i dalje bila među onima koje su ostvarile nešto dinamičniji rast izvoza i uvoza.
Europska je unija u prvih devet mjeseci, unatoč globalnom usporavanju i rastućem protekcionizmu, ostvarila tek nešto niže godišnje stope rasta izvoza i uvoza nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost izvoza povećana je 3,6 posto, a uvoza za 4,9 posto.
Pritom su kretanje tečaja eura prema dolaru i ostalim valutama povezanim s dolarom te kretanje cijene sirove nafte na globalnom tržištu imali suprotan utjecaj na ostvarena kretanja. Točnije, euro je prema dolaru tijekom prvih devet mjeseci u prosjeku oslabio 5,7 posto, zbog čega je nominalno povećana vrijednost približno trećine izvoza i približno polovine uvoza koja se realizira u američkim dolarima, a iskazuje u zajedničkoj valuti eurozone.
U prvih devet mjeseci prošle godine situacija je bila sasvim suprotna, odnosno euro je prema dolaru na godišnjoj razini ojačao za 7,2 posto pa je tečaj utjecao na usporavanje rasta robne razmjene iskazane u eurima. Isto vrijedi i za švicarski franak koji također ima znatan udio u strukturi robne razmjene EU.
Dakle, kada se isključi utjecaj tečaja, rast izvoza i uvoza u prošloj je godini bio osjetno dinamičniji nego ove godine. Rast cijene sirove nafte na globalnom tržištu istodobno je u prošloj godini povećavao nominalnu vrijednost robne razmjene i utjecao na veću stopu rasta, dok pad prosječne cijene nafte na godišnjoj razini u ovoj godini utječe na usporavanje rasta, odnosno, uz stabilnu cijenu sirove nafte odnos među stopama rasta također bi bio drukčiji. U tom kontekstu teško je zbog različite valutne strukture i strukture same robne razmjene uspoređivati i kretanje izvoza i uvoza prema pojedinim tržištima, kaže se u komentaru HGK.
Ostvareni nominalni rast izvoza i uvoza u ovoj godini na kraju je doveo do povećanja robnog deficita u razmjeni EU s ostatkom svijeta, s 10,3 milijarde eura na 29,9 milijardi eura, na što je najviše utjecao rast uvoza iz Kine, odnosno povećanje deficita u robnoj razmjeni s tom zemljom. Navedeni pad cijene sirove nafte istodobno je doveo do osjetnog smanjenja robnog deficita u razmjeni s Rusijom i Norveškom koji su najveći dobavljači energenata za EU tržište.
Promatrano prema članicama EU, Hrvatska je i dalje bila među onima koje su ostvarile nešto dinamičniji rast izvoza i uvoza. Točnije, prema stopi rasta izvoza od pet posto za devet mjeseci (prema podatcima Eurostata) dijelila je osmo mjesto s čak četiri zemlje, a prema rastu uvoza od šest posto bila je peta.
S takvim kretanjima Hrvatska se našla u skupini 12 članica čiji je saldo robne razmjene pogoršan u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, bila riječ o povećanju deficita ili smanjenju suficita. Kada se promatra samo povećanje deficita, takva kretanja zabilježena su u devet zemalja, pri čemu se prema iznosu povećanja deficita, pa tako i prema utjecaju na rast negativnog salda robne razmjene EU, najviše isticalo Ujedinjeno Kraljevstvo.
(Privredni vjesnik)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
