Prvi rezultat DZS-a pokazao je vrijednost izvoza od 55,8 milijardi kuna, što je 5,2 milijarde kuna više nego u istom razdoblju 2014. Istodobno se nastavlja i relativno dinamičan rast uvoza od 5,9 posto.
U prvoj polovini ove godine kupcima u inozemstvu otišli su hrvatski rogovi, kopita i kljunovi vrijedni 105.476 kuna. Plus još 81.482 kune vrijedne kosti i srži neobrađenih rogova. Oko 1,5 milijuna kuna izvezeno je “ostalih proizvoda životinjskog podrijetla” u koje, uz ostalo, spadaju otpaci riba, sperma bikova, tetive i žile te spužve. Značajan je izvoz sirovih koža goveda i kopitara koji je vrijedan 103,7 milijuna kuna. Sirovih ovčjih i janjećih koža izvezeno je u prvih šest mjeseci za 1,2 milijuna kuna, a svinjskih za 115.778 kuna. Izvoz lišća, grana i dijelova bilja, mahovine i lišaja popeo se na 410.238 kuna. Oko 2,2 milijuna kuna vrijedan je šestomjesečni izvoz cvjetnih lukovica.
U autoceste i željezničke nasipe negdje izvan Hrvatske ugrađivat će se i hrvatski obluci, šljunak, lomljeni ili drobljeni kamen. Izvoz tog materijala, koji se još koristi kao sirovina za beton, za nasipanje cesta i slično, u pola je godine bio ukupno vrijedan 40,3 milijuna kuna. Metli i četki raznih tipova ukupno smo izvezli u vrijednosti od 5,8 milijuna kuna, a štapovi za hodanje, bičevi, korbači i slični proizvodi prodani su stranim kupcima u vrijednosti od 79.703 kune. Izvoz kišobrana i suncobrana dostigao je u pola godine 44 milijuna kuna.
Izvoz živih konja, magaraca i mula dosegnuo je 2,6 milijuna kuna. Oko 19,8 milijuna kuna odnosi se na izvoz žive domaće peradi. Svježe ili rashlađeno goveđe meso prodaje se u inozemstvo u polugodišnjem iznosu od 53,8 milijuna kuna. Tome treba dodati i 9,7 milijuna kuna smrznutog goveđeg mesa. Do kraja lipnja ove godine prodano je i 55,8 milijuna kuna svježeg i smrznutog svinjskog mesa. Proizvođači ovčetine svojim su kupcima u inozemstvo poslali robe u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Jestivi klaonički proizvodi od različitih životinja izvezeni su u visini od 2,3 milijuna kuna. Ti se proizvodi često rabe i kao sirovina u farmaceutskoj industriji.
Polugodišnji izvoz žive ribe iznosio je 11,1 milijun kuna. Uz to izvezeno je svježe ili rashlađene ribe za 460 milijuna kuna. Pošiljka smrznute ribe upućena inozemnim kupcima bila je vrijedna 46,7 milijuna kuna. Riblji fileti prodani su u visini od 13,8 milijuna kuna, a sušena i soljena riba za 39 milijuna kuna. Izvoz rakova vrijedan je 11,4 milijuna kuna, a mekušaca 48 milijuna kuna.
Mlijeko i vrhnje izvezeno je u šest mjeseci u vrijednosti od 32,05 milijuna kuna, a uvezeno za 193,2 milijuna kuna. Izvoz jogurta, kiselog vrhnja i kefira bio je ipak nešto veći od uvoza: izvoz je 36 milijuna kuna, a uvoz 28 milijuna kuna. Izvoz suncokretova ulja vrijedio je 37,1 milijun kuna, a uvoz 102,9 milijuna kuna. Šećer ima pozitivan saldo. Izvoz 215,7 milijuna kuna, a uvoz 54,3 milijuna kuna. Tako je i s pšenicom i kukuruzom. Prema podacima DZS-a, pšenice je u šest mjeseci izvezeno u protuvrijednosti od 93,2 milijuna kuna, dok je za uvoznu pšenicu plaćeno 27,2 milijuna kuna. Inozemni kupci za hrvatski kukuruz dali su 457,3 milijuna kuna, dok je k nama stigao kukuruz vrijedan 164,4 milijuna kuna.
Pivo je u pozitivnom izvozno-uvoznom trendu. Na vanjska tržišta, uglavnom u BiH, izvezene su količine vrijedne 123 milijuna kuna. U šest mjeseci izvezeno je vina za 29,8 milijuna kuna. Izvoz vode je veći od uvoza. Iz Hrvatske je u pola godine prodano vode za 47 milijuna kuna.
(Privredni vjesnik)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
