U vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda, hrane i pića, pokazatelji su sve bolji. U 2014. godini izvoz je nakon dvije godine pada počeo značajnije rasti.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda, hrane i pića, pokazatelji su sve bolji. U 2014. godini izvoz je nakon dvije godine pada počeo značajnije rasti. Rastao je i uvoz, ali slabijom dinamikom. Deficit je još uvijek značajan. U 2014. godini Hrvatska je izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,34 milijarde eura.
Promatrano u odnosu na prethodnu godinu vrijednost izvoza je povećana za 10,9% ili iskazano apsolutnim pokazateljima za 130,9 milijuna eura. Zabilježen je najznačajniji rast izvoza u zemlje EU, čak 22,5%, a u zemlje Cefte 6,5 posto. U istom razdoblju uvezli smo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,32 milijardi eura.
Najznačajnija tržišta vanjskotrgovinske razmjene predstavljaju zemlje EU i Cefte. Na tržištu EU ostvarili smo 50,8% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a izvozom u zemlje Cefte 38,4 posto. Vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU činila je 82,8% ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a iz zemalja Cefte 8 posto. Najvažnija izvozna tržišta za prehrambene proizvode su bila tržišta BiH, Slovenije, Italije, Srbije, Mađarske i Japana.
Prehrambena industrija Hrvatske snažno je prisutna na tržištu BiH, Slovenije i Srbije. To su tradicionalna tržišta za hrvatske prehrambene proizvode, izvor pojedinih sirovina, pogoni koje su hrvatske kompanije preuzele ili izgradile na tim tržištima. Izvoz u te tri zemlje kod velikog broja poduzeća iz ovog sektora predstavlja gotovo 70% njihovog ukupnog prometa ostvarenog u izvozu. Svaki poremećaj tijekova roba posebno se promatra, analiziraju se učinci, utvrđuju možebitne štete i šalju rani signali upozorenja o negativnim učincima poremećaja na tržištu.
(Poslovni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
