Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 45,8 milijardi kuna, što je 7,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Za prva četiri mjeseca izvoz je porasao za 8,2 posto i iznosio je 36 milijardi kuna. Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.
Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 45,8 milijardi kuna, što je 7,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 78,7 milijardi kuna ili 9,8 posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.
Vanjskotrgovinski deficit u prvih pet mjeseci tako je iznosio 32,9 milijardi kuna i bio je za gotovo četiri milijarde kuna veći nego u istom razdoblju prošle godine. Posljedično, pokrivenost uvoza izvozom pala je s 59,5 posto iz prvih pet mjeseci lani, na 58,2 posto u istom razdoblju ove godine.
U države članice EU-a u prvih pet mjeseci je izvezeno robe u vrijednosti 30,9 milijardi kuna, odnosno pet posto više nego u istom razdoblju 2018. godine. Izvoz u nečlanice EU-a je porastao za 12,9 posto, na 14,8 milijardi kuna. Vrijednost uvezene robe u prvih pet ovogodišnjih mjeseci iz članica EU-a porasla je za 12,7 posto, na 63,9 milijardi kuna. No, istodobno je uvoz u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pao za jedan posto, na 14,7 milijardi kuna.
Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 6,2 milijarde eura, što je 7,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 10,2 posto, na 10,6 milijardi eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 4,4 milijarde eura, dok je u prvih pet mjeseci lani iznosio 3,9 milijardi eura.
U zemlje članice EU-a izvezeno je robe u vrijednosti 4,2 milijarde eura, odnosno 5,3 posto više nego u prvih pet lanjskih mjeseci, a u zemlje izvan EU-a izvoz je porastao za 13,3 posto, na dvije milijarde eura. Vrijednost uvezene robe u iz članica EU-a porasla je za 13 posto, na 8,6 milijardi eura, dok je uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a pao za 0,6 posto, na 1,98 milijardi eura.
DZS je 9. srpnja objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prva četiri mjeseca, koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 8,2 posto, na 36 milijardi kuna, dok je uvoz porastao snažnije, za 9,5 posto, na 61,8 milijardi kuna. Time je DZS naviše korigirao svoje prve podatke, koji su pokazivali da je izvoz u prva četiri mjeseca u odnosu na isto razdoblje povećan za 7,7, a uvoz za 8,7 posto.
Vanjskotrgovinski deficit je u prva četiri mjeseca iznosio 25,8 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,3 posto.
Izražen u eurima, izvoz je u prva četiri mjeseca prema istom lanjskom razdoblju porastao za 8,7 posto, na 4,8 milijardi eura, dok je uvoz porastao za 10 posto, na 8,3 milijarde eura, što daje vanjskotrgovinski deficit od 3,47 milijardi eura.
Podaci DZS-a o robnoj razmjeni prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio, izvezla roba u vrijednosti 4,38 milijardi eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast za 8,6 posto.
Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija, Njemačka i Slovenija. U Italiju je u prva četiri mjeseca izvezeno robe za više od 703,6 milijuna eura ili 10,4 posto više, dok je izvoz u Njemačku porastao za 12,1 posto, na 697 milijuna eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 1,23 milijarde eura ili 14,2 posto više, a iz Njemačke za 1,29 milijardi eura ili 19,3 posto više. Robna razmjena sa Slovenijom iznosila je 505,2 milijuna eura, pri čemu je izvoz iznosio 544,2, a uvoz 956 milijuna eura. U zemlje CEFTA-e izvoz je porastao za 22,1 posto, na 865 milijuna eura, a uvoz za 4,8 posto, na 466 milijuna eura.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
