Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o robnoj razmjeni županija s inozemstvom u 2018. godini pokazuju da je robna razmjena i nadalje snažno koncentrirana na grad Zagreb, na kojeg se odnosi gotovo trećina robnog izvoza te gotovo polovica uvoza, te na manji broj županija. Po podacima iz analize, Hrvatska je lani izvezla roba za 107,7 milijardi kuna, od čega na grad Zagreb otpada 33,28 milijardi kuna ili 30,9 posto.
Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o robnoj razmjeni županija s inozemstvom u 2018. godini pokazuju da je robna razmjena i nadalje snažno koncentrirana na grad Zagreb, na kojeg se odnosi gotovo trećina robnog izvoza te gotovo polovica uvoza, te na manji broj županija. Po podacima iz analize koju je HGK objavila u srijedu, Hrvatska je lani izvezla roba za 107,7 milijardi kuna, od čega na grad Zagreb otpada 33,28 milijardi kuna ili 30,9 posto.
Kod robnog uvoza, koji je u 2018. iznosio ukupno 175,5 milijardi kuna, udio grada Zagreba je još i veći i iznosi 48,9 posto odnosno tvrtke sa sjedištem u Zagrebu su uvezle roba u vrijednosti 85,8 milijardi kuna, navodi se u analizi koja se temelji na privremenim podatcima o robnoj razmjeni u prošloj godini. Koncentraciju robne razmjene na grad Zagreb i manji broj županija iz Komore potkrepljuju i podatcima da prvih pet županija s najvećim izvozom čine 53,3 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a prvih deset čak 72,1 posto.
Koncentracija je kod uvoza još izraženija pa prvih pet županija uvozi 71,5 posto ukupne vrijednosti uvoza, a prvih deset čak 83,3 posto.
Analitičari HGK uz ostalo ističu da saldo robne razmjene po županijama pokazuje da njih 11 ostvaruje robni suficit, a među njima se najviše ističe Sisačko-moslavačka s prošlogodišnjim viškom u robnoj razmjeni od 1,27 milijardi kuna. Najveći deficit, pak, ima grad Zagreb - 52,5 milijardi kuna, čime najviše utječe i na ukupni saldo na nacionalnoj razini. Naime, Hrvatska je lani u robnoj razmjeni s inozemstvom zabilježila ukupni deficit od 67,8 milijardi kuna.
Osvrćući se na podatke i trendove po županijama, analitičari HGK napominju da raspoloživi podaci pokazuju da je većina županija dostigla predkriznu razinu robnog izvoza. Izuzetak su samo Sisačko-moslavačka županija, i to zbog znatno smanjenog izvoza kutinske Petrokemije i sisačke Željezare, te četiri jadranske županije na čiju je razinu izvoza pretežno utjecala manja vrijednost izvezenih brodova, objašnjavaju iz Komore.
Promatrano po stopi rasta izvoza najviše su se isticale Ličko-senjska i Zagrebačka županija. Naime, izvoz Ličko-senjske županije u 2018. (u iznosu od 395,8 milijuna kuna) je bio čak devet puta veći nego u 2008., a izvoz Zagrebačke županije 3,4 puta veći (lani je iznosio 6,35 milijardi kuna).
Podaci prema djelatnostima pokazuju da u najvećem broju županija po izvozu prednjači prerađivačka industrija, no postoje županije u kojima to nije slučaj pa se tako primjerice izvoz u Ličko-senjskoj županiji temelji na djelatnosti rudarstva i vađenja, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i gradu Zagrebu visok udio izvoza ostvaruje se u djelatnosti trgovine.
Najvažnija izvozna tržišta u prošloj su godini bila Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija, a te su zemlje ujedno najzastupljenije u izvozu većine županija. U tek osam županija tih pet zemalja nije zauzimalo sva tri prva mjesta prema vrijednosti ukupnog izvoza. Analitičari HGK pritom izdvajaju Karlovačku županija, koja je zahvaljujući izvozu naoružanja lani najviše izvozila u SAD, potom Njemačku, a na trećem mjestu po izvozu joj je Irak.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
