Tijekom 2014. godine HBOR je odobrio 886 kredita u ukupnom iznosu od 5,1 milijarde kuna. Od toga je 2,9 milijardi kuna plasirano putem poslovnih banaka, a 2,2 milijarde kuna izravno, stoji u Godišnjem izvješću HBOR-a za 2014. godinu.
Tijekom 2014. godine HBOR je odobrio 886 kredita u ukupnom iznosu od 5,1 milijarde kuna. Od toga je 2,9 milijardi kuna plasirano putem poslovnih banaka, a 2,2 milijarde kuna izravno, stoji u Godišnjem izvješću HBOR-a za 2014. godinu. No ukupna kreditna aktivnost Banke bila je 34 posto manja nego u 2013. godini. U Banci to objašnjavaju produženim recesijskim trendovima te pooštrenim kriterijima za kreditiranje koje su uvele poslovne banke s kojima HBOR surađuje. Dio gospodarstvenika je istodobno odgodio svoje investicije jer očekuje da će novac dobiti iz bespovratnih europskih fondova.
Unatoč tome, i u prošloj je godini zadržan veći omjer kredita odobrenih za investicije od onih za obrtna sredstva (59 prema 41 posto). Nastavljena je primjena snižene kamatne stope, za jedan postotni bod, za nova ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, industriji, zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti.
Provođen je i program podjele rizika između HBOR-a i poslovnih banaka. Za velike investicije, iznad devet milijuna kuna, HBOR preuzima 50 posto rizika, a banka drugih 50 posto iznosa ukupnog kredita koji osigurava uz instrumente u bankarskom poslovanju.
Za male i srednje poduzetnike HBOR preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita, uz jamstvo agencije HAMAG-BICRO.
Sukladno Akcijskom planu podrške izvozu, u pojedinim programima HBOR je produžio rokove otplate kredita i počeka. Primjerice, tamo gdje investicijska studija ukazuje na potrebu dulje ročnosti, kredit umjesto na 12, odnosno 14 godina, može biti odobren na rok otplate do 17 godina, sa četiri godine počeka. Uvedena je i povoljnija kamatna stopa za izvoznike početnike.
U studenom 2014. HBOR je usvojio novi program osiguranja naplate izvoznih potraživanja za izvoznike s godišnjim izvoznim prometom od dva milijuna eura i s odgodom plaćanja do 180 dana, neovisno iz kojih zemalja su njihovi inozemni kupci.
Program je namijenjen najmanjim poduzetnicima, obiteljskim tvrtkama te poduzetnicima koji tek započinju s prodajom svojih proizvoda i usluga. U HBOR-u napominju da za takva društva ne postoji ponuda osiguranja na privatnom tržištu.
Radi veće brzine odobravanja i dostupnosti kredita, HBOR je uveo i model okvirnih kredita s poslovnim bankama, a novost je i suradnja s leasing kućama.
Kreirani su i novi programi za podršku korisnicima europskih fondova. Novost je i kreditna linija za poduzeća koja su prošla predstečajnu nagodbu. Kredit mogu dobiti tvrtke kojima su financijske institucije podržale plan restrukturiranja ili odobrile reprogramiranje obveza, koje su započele s operativnim restrukturiranjem te koje su osigurale tržište za svoje proizvode ili usluge.
Malim i srednjim poduzetnicima odobreno je 728 kredita u iznosu od 2,1 milijarde kuna. Od ukupnog broja odobrenih kredita, 82 posto dobila su mala i srednja poduzeća. HBOR je u 2014. ulagao i putem fondova za gospodarsku suradnju.
Odobreno je ulaganje u sedam projekata u ukupnom iznosu većem od 250 milijuna kuna. U poduzećima koja su primila taj novac zapošljavaju 1077 radnika, piše u Godišnjem izvješću za 2014. godinu.
Oko 15 posto poduzetnika koristilo je HBOR-ove kredite
Oko 15,5 posto hrvatskih poduzetnika surađivalo je do sada s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, proizlazi iz ankete koju je za Privredni vjesnik provela agencija Hendal. Od ispitanika koji su poslovali s HBOR-om većina je zadovoljna ili potpuno zadovoljna suradnjom (57,7 posto). Oko 22 posto ima neutralan stav o HBOR-u. Nezadovoljno je šestoro ispitanih (14,5), a troje ih je odgovorilo da je u potpunosti nezadovoljno.
Ukupno je u anketi sudjelovalo 400 poduzetnika, menadžera i vlasnika poduzeća, ravnomjerno raspoređenih po gospodarskim sektorima. Oko 21 posto ocjenjuje da krediti nisu ni povoljni ni nepovoljni. Povoljnima ih smatra 16 posto, a dva posto jako povoljnima. Nasuprot tome, devet posto ispitanih kaže da su HBOR-ovi krediti za njih nepovoljni, a 4,5 posto smatra ih jako nepovoljnima. No najviše ispitanika odgovorilo je da ne može ocijeniti uvjete kreditiranja jer ih zapravo ne poznaje.
Najveći broj ispitanih (122) smatra da bi HBOR trebao smanjiti obujam dokumentacije potrebne za odobravanje kredita. Poželjne su manje kamatne stope (111 odgovora), kao i mogućnost kreditiranja projekata izvan raspisanih programa kreditiranja (52 ili 13 posto).
Poduzetnici priželjkuju i više obrazovnih programa i radionica za gospodarstvenike (44) te bolju informiranost o poslovanju banke i uvjetima kreditiranja (19 odgovora). Traži se i bolja ponuda kredita, duži počeci za otplatu, transparentnije poslovanje i slično. I opet 145 nema poseban prijedlog za unapređenje HBOR-ova rada.
Poduzetnici ipak u većini smatraju da HBOR potiče investicije i razvitak hrvatskog gospodarstva. S tom se tvrdnjom slaže 13 posto ispitanih, a 43,5 posto također odgovara potvrdno, ali dodaje i da bi HBOR-ov poticaj mogao biti i snažniji. Oko 22 posto misli da HBOR-ovi krediti i jamstva ne pomažu gospodarstvu, a 20,5 posto nema stav.
(Privredni vjesnik)
Pisane vijesti |
Usluge za izvoznike
