Hrvatska strana ističe da se odnosi s Kinom grade na tri stupa, bilateralnom, potom u okviru dijaloga EU-Kina, te u formatu 16+1. Hrvatsko-kineske poslovne brojke govore da je Hrvatska u očekivanom deficitu po pitanju izvoza na kinesko tržište - podaci za 2018. pokazuju 133 milijuna eura hrvatskog izvoza u Kinu, dok je uvoz bio nešto više od 800 milijuna eura.
Odnosi Zagreba i Pekinga nikada ne bili tako intenzivni kao što posljednjih godina jesu da nije formata 16+1 u kojemu će se 11. i 12. travnja u Dubrovniku susresti premijeri zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) s kineskim kolegom Lijem Kequiangom. Banski dvori kažu da je to najveći vanjskopolitički događaj organiziran u Hrvatskoj.
Kina, svjetska sila s preko 1,3 milijarde stanovnika, posljednjih je godina počela više ulagati u srednju i jugoistočnu Europu. Inicijativu 16+1 smatra integralnim dijelom svog megaprojekta "Jedan pojas, jedan put" - suvremenog Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu. Ideja o platformi za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) rođena je nakon njihova prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti.
Prvi summit održan je 2012. u Varšavi, a sastanci na vrhu redali su se potom u Bukureštu, Beogradu, u Kini, Rigi, u Budimpešti te prošle godine u Sofiji. Hrvatska će u Dubrovniku biti prvi put domaćin.
Iako su se uporno čuli glasovi da na inicijativu 16+1 Bruxelles ne gleda s velikim odobravanjem, kineski je premijer Li u više navrata ponovio da 16+1 nije geopolitička platforma i naglasio da će inicijativa ostati "otvorena i uključiva" i za druge partnere, bilo zemlje ili institucije.
Hrvatska strana ističe da se odnosi s Kinom grade na tri stupa, bilateralnom, potom u okviru dijaloga EU-Kina, te u formatu 16+1. Skup u Hrvatskoj obuhvaća dvije od te tri dimenzije, bilateralnu i multilateralnu, s obzirom na to da Li najprije dolazi u bilateralni posjet u Zagreb, a zatim na multilateralni skup u Dubrovnik.
U inicijativi 16+1 sudjeluje 11 zemalja Europske unije i pet zemalja kandidata i potencijalnih kandidata: Hrvatska, Albanija, BiH, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. Postoji i šest promatrača: Austrija, Bjelorusija, Grčka, Švicarska, Europska banka za obnovu i razvoj te Europska služba za vanjske poslove.
Li se 10. travnja sastaje u Zagrebu s premijerom Plenkovićem, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović te predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Potom će biti otvorena izložba "Učenjaci drevne Kine: u potrazi za životom i duhom" u Kovićevim dvorima čime će započeti kinesko-hrvatska godina kulture i turizma i uključiti niz bilateralnih manifestacija u obje zemlje.
Dužnosnici ministarstva turizma ističu da je kinesko tržište ono koje emitivno najbrže raste. Gledajući brojke, za prvo tromjesečje ove godine postoji porast u dolascima u Hrvatsku od 45 posto, a u noćenjima 59 posto. Godine 2016. sto tisuća kineskih turista posjetilo je Hrvatsku, prošle godine 234.000 a ove godine očekuje ih se oko 300.000.
Prije početka summita u Dubrovniku kineski će premijer 11. travnja posjetiti gradilište Pelješkog mosta, koji gradi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation. Hrvatska ga financira uz obilatu pomoć europskih sredstava. Upravo je ugovor o gradnji mosta, po ranijoj ocjeni premijera Plenkovića, otvorio sasvim novu stranicu u odnosima Kine i Hrvatske.
Osmi summit inicijative 16+1 održava se dan kasnije, 12. travnja, pod nazivom "Otvorenošću, inovacijom i partnerstvom gradimo nove mostove" i počinje poslovnim forumom za koji je dosad prijavljeno 600 ljudi, s temama poput inovacija i industrije kao pokretačima rasta, mogućnostima za kreativne industrije i turizam, investicijama i infrastrukturi i izvozu i e-trgovini.
Hrvatsko-kineske poslovne brojke govore da je Hrvatska u očekivanom deficitu po pitanju izvoza na kinesko tržište - podaci za 2018. pokazuju 133 milijuna eura hrvatskog izvoza u Kinu, dok je uvoz bio nešto više od 800 milijuna eura.
Nakon otvaranja foruma, dvojica premijera sudjelovat će na plenarnoj sjednici 16+1, a po završetku summita koji se prvi puta ne održava u jednom glavnom gradu, bit će usvojene Dubrovačke smjernice, koje će, među ostalim, uključiti poglavlje o trgovini, poljoprivredi, financijskoj suradnji, suradnji na području zdravstva, znanstvenoj suradnji i šumarstvu.
U Dubrovniku Hrvatska potpisuje dva ugovora, a ostali će biti potpisani dva dana ranije u Zagrebu. Zasad nije poznat točan broj, bit će ih oko desetak, a izvori još ne otkrivaju njihov sadržaj.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Strana tržišta i prilike
