U Hrvatskoj godišnje se proizvede 350.000 pršuta, istovremeno raste i izvoz, pa je u segmentu mesnih prerađevina Hrvatska lani imala suficit od 10 milijuna eura. Konkretno, domaći su proizvođači prošle godine, u odnosu na 2017., izvezli čak 59 posto više pršuta. Oko 88 posto ukupnog izvoza plasira se na EU tržište, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e. Hrvatski pršutari najviše izvoze u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).
Hrvatski pršuti imaju veliki potencijal na domaćem tržištu i u izvozu, ali Hrvatska pršute i dalje uvozi u ogromnim količinama, dok domaća proizvodnja ne pokriva ni polovinu potreba, rečeno je u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), tijekom predstavljanja manifestacije "Dani hrvatskog pršuta" koja će se održati 26. i 27. travnja u Zagrebu.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je da se u Hrvatskoj godišnje proizvede 350.000 pršuta, što ne pokriva ni polovinu potreba na domaćem tržištu. Istovremeno raste i izvoz, pa je u segmentu mesnih prerađevina Hrvatska lani imala suficit od 10 milijuna eura. Konkretno, domaći su proizvođači prošle godine, u odnosu na 2017., izvezli čak 59 posto više pršuta.
"Statistički podaci za 2018. godinu pokazuju porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali nažalost još uvijek ne pokrivamo niti trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700.000 komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta'', kazao je Kovačević.
Naveo je i da bi pršut trebao biti izvozno orijentiran te da bi ga maksimalno trebalo koristiti u turističke svrhe. "Jako puno pršuta se uvozi i to svih vrsta i različite kvalitete. S druge strane, po broju tovljenika Hrvatske je na povijesnom minimumu s tek 400.000 komada, što ne pokriva ni trećinu potreba", naglasio je Kovačević.
Predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak ističe da su znakovi zaštite ulaznica za šire tržište Europske unije, jer je to iznimno važno za uvrštavanje proizvoda na police trgovačkih lanaca. Smatra i kako se hrvatski pršut kvalitetom može nositi s konkurencijom.
Inače, prošle godine u Hrvatsku je uvezeno 3.848 tona proizvoda od plećke i buta, u vrijednosti više od 21,5 milijuna eura, a izvezeno 1.113 tone, vrijednosti 6,5 milijuna eura. U odnosu na 2014. izvoz je količinski povećan za 14 puta, a vrijednosno 11 puta.
Oko 88 posto ukupnog izvoza plasira se na EU tržište, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e. Hrvatski pršutari najviše izvoze u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).
(Hina)
Vijesti iz medija |
Događanja |
Hrvatski izvoz
