Posredstvom CroNoMara sklopljeno je otprilike 130 ugovora. Brodovi sagrađeni u Hrvatskoj koriste se u svakodnevnom poslovanju na ribogojilištima Norveške, Kanade, Saudijske Arabije, Shetlandskog otočja, Islanda i drugih zemalja.
Prije pet godina, preciznije 2014., sve one koji prate statističke pokazatelje i robnu razmjenu Hrvatske i drugih zemalja iznenadilo je povećanje izvoza iz Hrvatske za Norvešku, i to za desetak puta. Ispostavilo se da je ta velika brojka posljedica izvoza katamarana i brodske opreme za norveško tržište marikulture. Šibenska tvrtka CroNoMar posrednik je u tom poslu.
Danas, gotovo deset godina otkad je osnovan CroNoMar, isporučeno je 114 brodova. Od tog broja: 91 brod iz šibenskog NCP-a, devet iz pulskog Tehnomonta, 11 iz brodogradilišta Oštro u Kaštelima te dva broda preko tvrtke Intelligent Marine Solution iz Šibenika. Vrijednost svih izvezenih brodova je nešto manja od 110 milijuna eura. Do kraja ožujka planirana je isporuka još četiri broda, od čega dva iz NCP-a za kanadsko tržište te dva iz Oštrog za norveško tržište.
Posredstvom CroNoMara sklopljeno je otprilike 130 ugovora. Brodovi sagrađeni u Hrvatskoj koriste se u svakodnevnom poslovanju na ribogojilištima Norveške, Kanade, Saudijske Arabije, Shetlandskog otočja, Islanda i drugih zemalja.
Norveški sektor marikulture, za koji hrvatske tvrtke grade i isporučuju radne brodove, kako kaže Ana Zajc, viša projektna savjetnica CroNoMara, u velikom je usponu. Sa svim projektima i brodovima koje smo dosad isporučili, pokazujemo da je kvaliteta hrvatskih proizvoda uz poštivanje rokova isporuke najbolja preporuka. Na norveško tržište nije lako ući, jer na njega zbog odličnih uvjeta poslovanja svi žele ući, ali može se - tvrdi Ana Zajc te podsjeća: ovo što smo mi napravili nije došlo preko noći, nego smo morali proći težak put dokazivanja.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj Hrvoje Marušić od samog je početka aktivno uključen u projekt. Prema njegovu mišljenju, osim tradicionalnih sektora poput brodogradnje, veliki potencijal u budućnosti ima akvakultura i marikultura koja postaje nova nafta te već zauzima drugo mjesto u strukturi norveškog gospodarstva, a na globalnoj razini je jedan od najbrže rastućih sektora.
U ovome trenutku, prema nekim procjenama, morski proizvodi čine gotovo zanemariv postotak ukupno proizvedene hrane, a izlov ribe je pretjeran. No, uz rast svjetske populacije i ograničene resurse na kopnu sasvim je jasno da je perspektiva akvakulture blistava. Hrvatska može uskočiti na taj vlak ne samo kroz uzgoj ribe i drugih morskih vrsta, nego i kroz proizvodnju specijaliziranih brodova i opreme za uzgoj ribe - tvrdi Marušić i dodaje kako se u Norveškoj razvijaju nove tehnologije uzgoja i off shore i on shore. One ne samo što značajno povećavaju učinkovitost uzgoja, nego su i ekološki izuzetno napredne. To je, ističe, posebno važno za Hrvatsku kao turističku destinaciju.
(Jutarnji list)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
