Ribarstvo među vodećim izvoznim hrvatskim sektorima

Ribarstvo je među vodećim izvoznim hrvatskim sektorima te dugo bilježi pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu; u 2017. izvoz je iznosio 144 milijuna eura, tj. 10 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, uz suficit od 46 milijuna eura.

Skok izvoza u siječnju i veljači mnogima daje optimizam za gospodarski rast temeljen na izvozu, posebice ako se izvoz tune 'poklopi' sa isporukom broda. I ove će se, kao i ostalih godina, tuna isporučivati odnosno izvoziti krajem prosinca i početkom siječnja, a ove bi sezone hrvatski uzgajivači trebali izvesti oko 3.300 tona, odnosno vrijednost od približno 35 milijuna eura izvoza.

Ribarstvo je među vodećim izvoznim hrvatskim sektorima te dugo bilježi pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu; u 2017. izvoz je iznosio 144 milijuna eura, tj. 10 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, uz suficit od 46 milijuna eura. Naši ribari izlovljavaju prosječno nešto iznad 70.000 tona ribe godišnje, uglavnom srdele, prema podatcima iz 2016. 54.000 tone. Uzgoj ribe je iznad 13.000 tona, od čega je tune oko 3.000 tona, a izvozi se u pretežno Japan. Tuna je u top pet hrvatskih izvoznih proizvoda. U 2016. godini izvezeno je oko 280 milijuna kuna tune.

Jadranska je sorta tune specifična jer je naš uzgojni ciklus dulji od godine i pol, a kod ostalih traje dva do tri mjeseca. Među istom vrstom, konkurencija nam je eventualno meksička plavoperajna, iako je slabije kvalitete (i manje pogodna za, primjerice, dalekoistočna jela), ali im ograničenja više idu na ruku nego nama.

U Hrvatskoj se uzgojem plavoperajne tune bave četiri uzgajivača, a sama riba lovi se kada je teška otprilike deset kilograma.

Najveći su domaći uzgajivači postirska Sardina, koja uzgaja i bijelu ribu te se bavi preradom ribe i plodova mora. Zatim prvi uzgajivač Kali tuna (trenutno u japanskom vlasništvu) te dvije tvrtke koje su dijelom i vlasnički povezane – Jadran tuna i Pelagos net. Uzgajališta su na otocima te vezuju na sebe i plivaričare (flota od približno 150) koji tunogojilištima plasiraju sitnu plavu ribu za prehranu tuna.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić smatra da je naš osnovni interes produljenje sezone, jer kod nas ribolovna sezona traje mjesec dana – dakle tri tjedna prekratko za provođenje ekonomskih ciljeva iskorištavanja, uz očuvanje bioraznolikosti.

Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo Hrvatska ima gotovo 350 milijuna eura na raspolaganju za morski i slatkovodni ulov i uzgoj, preradu i trženje proizvoda ribarstva i akvakulture, a i za organizacije proizvođača i lokalne akcijske grupe u ribarstvu.

Koncesija je i dalje jedan od većih problema uzgajivača tune. Niz je dozvola i suglasnosti koje trebaju ishoditi investitori. Od odluke o bavljenju uzgojem do dobivanja dozvole prođe godinu i pol do dvije; dok uzgojite tunu još toliko. Ukupno, prođu četiri godine do prve zarade, a dotad se samo troši pa uzgajivači smatraju da bi trebalo pripremiti sve za lokacijsku dozvolu i onda dati na natječaj pa dodijeliti onome tko ponudi više.

(Privrednik vjesnik)
 



Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz