Proizvodnja u akvakulturi lani je u Hrvatskoj iznosila oko 17.000 tona, a za razliku od manjka u robnoj razmjeni u cjelokupnom sektoru hrane u ribarstvu se ostvaruje suficit, na što znatno utječe akvakultura koja u izvozu ribarstva ima udio od 45 posto.
Proizvodnja u akvakulturi lani je u Hrvatskoj iznosila oko 17.000 tona, a za razliku od manjka u robnoj razmjeni u cjelokupnom sektoru hrane u ribarstvu se ostvaruje suficit, na što znatno utječe akvakultura koja u izvozu ribarstva ima udio od 45 posto, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u priopćenju s 13. međunarodne konferencije u akvakulturi.
Taj skup, koji se u četvrtak i petak održava u Vukovaru, organizira HGK u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom Ruđer Bošković i Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom.
"Hrvatska je, nažalost, velika uvoznica hrane. Od 2012., dakle prije ulaska u EU, do danas vanjskotrgovinski deficit povećao se sa 740 milijuna eura na više od milijardu eura. S druge strane u sektoru ribarstva bilježimo suficit u robnoj razmjeni od preko 45 milijuna eura u čemu upravo značajan udio ima i izvoz akvakulture s 82 milijuna eura ili 45 posto", podatci su koje je iznio potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Iz HGK prenose i podatke da je proizvodnja u akvakulturi prošle godine dosegla gotovo 17.000 tona. Pritom se bilježi stalno povećanje u marikulturi, no unatoč svim nastojanjima poput zakupa na 50 godina i investicija, proizvodni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu još se nisu stabilizirali, naglašava Kovačević, koji, unatoč izazovima, vjeruje u daljnji rast zbog novih investicija i veće spremnosti za povlačenje sredstava iz Europskoga fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura podsjeća da je Nacionalnim strateškim planom za akvakulturu predviđeno da će se u 2020. godini u Hrvatskoj proizvoditi ukupno 24.050 tona.
Po podatcima koje iznosi, do sada je u okviru svih mjera Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo ugovoren ukupni iznos od 1,2 milijarde kuna za 1.828 korisnika, dok je isplaćen iznos od 461,9 milijuna kuna za 1.614 korisnika.
Predsjednik Organizacijskoga odbora konferencije Milan Božić iznosi podatke da se, prema Strateškim smjernicama za održiv razvoj akvakulture EU, od ukupne potrošnje proizvoda ribarstva u EU 65 posto uvozi iz trećih zemalja, a svega 35 posto je EU porijekla. Od toga 25 posto dolazi iz ribolova, a svega 10 posto iz akvakulture. Budući da se radi o prelovu morskih resursa, a izlovne kvote sve su manje, jedini način da se kompenzira manjak proizvoda ribarstva je akvakultura, tj. uzgajivači, naglašava Božić.
Inače, dvodnevna međunarodna konferencija o akvakulturi posvećena je prikazu trenutnoga stanja u akvakulturi i utvrđivanju bitnih tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja nužnih za uspješan razvoj te djelatnosti. Cilj je skupa potaknuti unaprjeđenje proizvodnje i učinkovitije iskorištenje sredstava iz raspoloživih i budućih alokacija europskih strukturnih i investicijskih fondova, navode iz HGK.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
