Najviše upita hrvatskih kompanija odnosilo se za mogućnost izvoza prehrambenih proizvoda u Kinu, potom turističkih usluga te prirodnih kozmetičkih proizvoda, a interes postoji i u tvrtkama sektora energetike te IT-ja.
Vrijednost uvoza hrane u Kinu u 2017. dosegnula je 58,3 milijarde dolara, što je 25 posto više nego godinu ranije, podaci su tamošnjih carinskih vlasti, a tako snažan rast ukazuje da potražnja kineskih potrošača za uvezenom hranom postupno raste uslijed poboljšanja životnog standarda u toj zemlji.
Podaci carinskih vlasti ukazuju da se uvoz hrane lani intenzivirao, s obzirom da je u pet godina prije 2017. rasta po prosječnoj stopi od 5,7 posto godišnje. Najveći kineski opskrbljivač hranom i dalje ostaje Europska unija, a slijede ju SAD, Novi Zeland, Indonezija i Kanada. Među najpopularnijom uvezenom hranom su meso, ulje, mliječni proizvodi i plodovi mora.
Direktor nabave u šangajskom City Shopu Chen Weinian ističe da su ranije inozemnu hranu konzumirali pretežito strani useljenici, a sad je počinju preferirati i mnogi Kinezi.
Kina je najavila niz mjera za smanjenje carina i proširenje uvoza, uključujući sektor hrane i pića. Uz to, razvojem prekogranične internetske trgovine i carina, kupnja uvezene hrane postaje praktičnija i učinkovitija.
To drugo najveće svjetsko gospodarstvo odredilo je 22 grada kao odredišta sveobuhvatne pilot zone prekogranične internetske trgovine, među kojima su i Peking, Nanjing u pokrajini Jiangsu i Wuhan u pokrajini Hubei. Stope rasta uvoza i izvoza hrane u tim pilot zonama u protekle dvije godine bile su iznad 100 posto.
Platforme za prekograničnu internetsku trgovinu također se ubrzano šire. Od svibnja, u prvih 13 pilot zona bilo je osnovano više od 400 platformi te 20.000 transnacionalnih poduzeća za internetsku trgovinu.
Kao ključni dio uvoza hrane, kineske carinske vlasti ubrzale su transport i pojačale nadzor kako bi osigurale kvalitetu i svježinu uvezene hrane.
„Otvorili smo ‘zelene kanale’ za uvezenu hranu i pojednostavili uvozne postupke za prehrambene proizvode kako bi skratili proces od dolaska do puštanja hrane na samo jedan sat”, rekao je Zhang Xin, zamjenik čelnika carine u Zhengzhou, u pokrajini Henan.
Inače, Kina u studenome u Šangaju planira održati Prvi međunarodni sajma uvoza. Njegovom organizacijom to drugo najveće svjetsko gospodarstvo, koje je u 2011. postalo najveće svjetsko tržište hrane, namjerava povećati svoj uvoz.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) će sufinancirati dio troškova sudjelovanja domaćih tvrtki na tom sajmu te organizirati poslovni forum i razgovore između hrvatskih i kineskih tvrtki. Iz HGK su ranije izvijestili i da su najviše upita domaćih kompanija primili za mogućnost izvoza prehrambenih proizvoda u Kinu, potom turističkih usluga te prirodnih kozmetičkih proizvoda, a interes postoji i u tvrtkama sektora energetike te IT-ja.
(Lider)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
