Proteklih godina, od kada je na snazi Vinska omotnica, hrvatski vinari kroz povlačenje EU novca za promociju uspješnije pronalaze nova tržišta. Osim briselskih izvora financiranja, pomoć nalaze i na domaćem terenu pa tako, primjerice, HGK kroz akciju "Vino Croatia - Vino Mosaica" hrvatska vina predstavlja na novim tržištima diljem svijeta, od SAD-a do Švicarske i Njemačke.
Proteklih godina, od kada je na snazi Vinska omotnica, hrvatski vinari kroz povlačenje EU novca za promociju uspješnije pronalaze nova tržišta. Osim briselskih izvora financiranja, pomoć nalaze i na domaćem terenu pa tako, primjerice, HGK kroz akciju "Vino Croatia - Vino Mosaica" hrvatska vina predstavlja na novim tržištima diljem svijeta, od SAD-a do Švicarske i Njemačke.
Osim briselskih izvora financiranja, pomoć nalaze i na domaćem terenu pa tako, primjerice, Hrvatska gospodarska komora kroz akciju "Vino Croatia - Vino Mosaica" hrvatska vina predstavlja na novim tržištima diljem svijeta, od SAD-a do Švicarske i Njemačke. Nakon prošlogodišnjih uspješnih promocija vina u SAD-u, Švicarskoj i Austriji, priča se nastavila i ove godine te su se nedavno vinari predstavili u New Yorku i u München. Krajem ožujka u New Yorku su se pred tristotinjak američkih distributera i vinskih stručnjaka stale 22 hrvatske vinarije, od kojih 15 već imaju svoje distributer na američkom tržištu.
Izvoz u SAD je posljednjih godina u porastu i on je u top pet tržišta hrvatskih vinara izvan Europske unije. U svibnju je na redu bilo njemačko tržište, koje je za domaća vina drugi najpotentniji izvozni "teren" unutar EU. München u kojem se predstavilo 12 hrvatskih tvrtki, ujedno je i nezaobilazno mjesto europske i svjetske eno-gastronomije, a HGK ovakvim akcijama pokušava domaćim vinarima pomoći da dođu do novih tržišta i novih kupaca, a promocije u koje se uključila i Hrvatska turistička zajednica nastavit će i u drugim zemljama iz kojih dolaze turisti u našu zemlju.
Posjetitelji na jednom od trgova u Münchenu mogli kušati neka od najboljih hrvatskih vina, predstavilo se 12 tvrtki; Aura Delikatessen, Baba delicije - Kuća pršuta, Badel 1862, Dingač Skaramuča, Kutjevo, Maraska, OPG Rajka Dvanajščak, Osilovac - Feravino, PP Orahovica, PZ Masvin, PZ Vrbnik i Zigante Tartufi. Hrvatska je na ovo zahtjevno tržište u 2017. izvezla vina vrijednosti veće od dva milijuna eura, a iz Njemačke smo uvezli vina u vrijednosti 1,96 milijuna eura te je ona na četvrtom mjestu uvoznih tržišta. Ukupno gledajući, 2017. u odnosu na 2016. izvoz vina povećao se 13 posto, dok se uvoz završio s plusom od dva posto. Hrvatski vinari izvezli su u prvih 11 mjeseci prošle godine vina u količini od 4693 tona što je 60% više u odnosu na isto vrijeme 2016.
Pritom je vrijednosno izvoz bio veći preko 36 posto odnosno za više od tri milijuna eura. Podaci HGK pokazuju da smo na izvozu vina u od siječnja do studenoga 2017. zaradili 11,89 milijuna eura, dok je godinu ranije izvoz iznosio 8,73 milijuna eura. S druge strane, uvoz vina smanjen je količinski za 13 posto na 24.902 tone, a vrijednosno za pet posto na 26,7 milijuna eura, što je 1,5 milijun eura manje. A kako se uspješno probijati u priči o brendiranju nacionalnih vinskih etiketa, upitali smo neke renomirane hrvatske vinare. Kabola je prva i zasad jednina istarska vinarija koja svoje vinograde održava po principima eko proizvodnje. "U kreaciji vina istražujemo granice, ali sve u skladu s prirodom. Kada je biznis u pitanju informirani smo o trendovima, ali ih ne pratimo slijepo", objašnjava Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola.
Kako tvrdi, u zadnje dvije godine napravili su značajne pomake u definiranju i stvaranju prepoznatljivosti brenda Kabola. "Utvrdili smo prije svega tko smo i to uz pomoć stručnjaka i tek tada se u punom svjetlu predstavili javnosti na naš autentičan način. A ona je to prepoznala. Nastojimo iskomunicirati emociju Kabole i ljepotu destinacije te biti u kontekstu kvalitetnih gastro i vinskih priča", kaže Markežić. Napominje kako je ključno povezati se s uglednim partnerima i angažirati profesionalce.
"Pažljivo birajući kontekst pojavljivanja, pazimo da naš brand zadrži dozu umjerenosti i elegancije. I u tome imamo pomoć profesionalca. Ne umišljamo si da znamo i marketing i proizvodnju vina. I rezultati ne izostaju. Postali smo prepoznatljiv brend kod preofesionalaca i ljubitelja vina, a u našu stanciju ciljano dolazi sve veći broj posjetitelja", ističe Markežić. Brend Kabola prisutan je na 15 tržišta, odabiru ga zahtjevniji potrošači kako u maloprodaji tako i restorani, hoteli, a u izvoz ide 25% proizvedenih količina: "Ono što mi primjenjujemo u razvoju branda Kabola je brendiranje naše vinarije u smislu prezentiranja ljepote, prirode, naše Stancije, usluge tastinga koji nudimo... Sve je to dodatan sadržaj koji stvara cjelovitu sliku o brendu jer brend nisu samo vina već ukupan dojam, doživljaj koji naš posjetioc odnese nakon što boravi kod nas u Kaboli".
Velike izvozne ambicije i uspjehe ne krije ni vlasnik Vinarija Krauthaker. Vlado Krauthaker kaže da na ino tržištu trebamo pokazati vrijednost autohtonih sorti, to je ono u čemu bi trebali biti prepoznatljivi. "Na europskom tržištu već i sada s cijenom i kvalitetom odlično konkuriramo s bijelim vinima. Iz našeg podruma izlazi ukupno 25 različitih etiketa. Vina Krauthaker prepoznata su i u inozemstvu i na vinskim smo kartama poznatih svjetskih restorana poput Moti Mahal, The Fat Duck, Thomas Cubitt i China Tang, La Cape i La Cite du Vin te Bloom in the Park. Četvrtina proizvodnje izvozi se u gotovo 20 zemalja svijeta, i u sve zemlje izvozimo našu Graševinu. To nas posebno veseli, jer je graševina prepoznata kao sorta koje nigdje drugdje nema. Odlično se prodaje u romanskom dijelu tržišta, Francuskoj, pa i Italiji, zemljama Beneluxa i Engleskoj", kaže Krauthaker.
(Poslovni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
