Dvije su važne značajke kompanijske izvozne statistike koje odskaču u prošloj godini – snažan pad izvoza kod najveća tri izvoznika i impresivan izvozni uzlet nekoliko tvrtki koji je donekle pokrio minus vodećih.
Dvije su važne značajke kompanijske izvozne statistike koje odskaču u prošloj godini – snažan pad izvoza kod najveća tri izvoznika i impresivan izvozni uzlet nekoliko tvrtki koji je donekle pokrio minus vodećih.
U prvoj grupi, nažalost, sva tri vodeća poduzeća ili kako ih volimo nazivati naše izvozne perjanice – Ina, Pliva i Boxmark Leather, imaju čak dvoznamenkasti pad izvoznih prihoda. Ukupno te su tri tvrtke na godišnjoj razini izvezle 1,58 milijardi kuna manje. Ina i dalje ima uvjerljivu prednost pred ostalima, ostvaruje dvostruko veći izvoz od drugorangirane Plive, ali je on za 880 milijuna kuna manji nego prethodne godine. Pritom pad vrijednosti prodaje na drugim tržištima u Ini traje u kontinuitetu već pet godina, tijekom kojih je iznos izvoza gotovo prepolovljen. Pliva, pak, plasira 80 posto svoje proizvodnje u inozemstvu, najviše u SAD i Rusiju, ali lanjska izvozna izvedba nije uspješnija na godišnjoj razini, kao uostalom i drugim farmaceutskim proizvođačima, izuzev Belupa. Za hrvatsku tvrtku austrijskog proizvođača kožnih proizvoda za automobilsku industriju Boxmark Leather prošla godina bila je prva u kojoj je zastao kontinuiran rast izvoza, ali je i dalje očuvao svoju poziciju u vodećoj trojci.
A za razliku od ove trojke najveći hrvatski hoteljer Valamar Rivijera ne samo da se nastavlja uzdizati na listi top izvoznika, pa je preskočio Petrokemiju, nego je i apsolutni lider po ostvarenom neto izvozu.
U skupini tvrtki koje su se lanjskim izvoznim rezultatima naročito istaknule i pomaknule na izvoznoj rang-ljestvici pulski je brodograditelj Uljanik, te Agencija Alan.
Uljanik se zapravo vratio na stare pozicije u sam izvoznički vrh, iz kojeg se kratko povukao u 2015. U pregledu podataka ne daju se konsolidirani prihodi, no i riječki škver 3. maj koji je dio Uljanik grupe lani je ostvario povećanje izvoznih prihoda i podigao se na ljestvici izvoznika.
Agencija Alan državna je tvrtka preko koje i domaći proizvođači naoružanja i vojne opreme izvoze svoje proizvode. Vojna industrija lani je zabilježila rekordan izvozni rezultat, odraz čega je i lanjski skok Alana, prema podacima iz registra godišnjih financijskih izviješća od 746 posto. Izvozom Alan još nije prestigao karlovačkog proizvođača oružja HS Produkt, najvećeg hrvatskog proizvođača u ovom sektoru, koji je također lani ostvario zamijetan rast prodaje na stranim tržištima, 40-postotni, te je nadomak ulasku među deset vodećih izvoznika.
Od tradicionalno najvećih izvoznika napredovao je Ericsson Nikola Tesla kojem su polet lani dali i novi poslovi u Moldaviji, Bjelorusiji, Armeniji i Kazahstanu, dok Podravka bilježi stabilne izvozne prihode. Valja napomenuti i da u najnovijoj Bisnodeovoj rang-ljestvici vodećih izvoznika nisu uključene kompanije iz sustava Agrokor, iz kojeg su neke zauzimale visoka mjesta, pa je zapravo ovog puta i ponešto iskrivljena i slika najvećih izvoznika. No, promjeni slike pridonijele su i slabije izvozne izvedbe kutinske Petrokemije, kojoj je i lani izvoz nastavio padati, za gotovo 30 posto.
Od tvrtki iz državnog portfelja dobar rezultat ostvarili su još Hrvatska elektroprivreda, te Hrvatska kontrola zračne plovidbe i Janaf. Te tvrtke godinama neprekinuto napreduju na listi izvoznika, a manje javno eksponirana Hrvatska kontrola zračne plovidbe povećanje izvoznih rezultata posebno bilježi nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU i sve većeg broja preleta aviona preko hrvatskog zračnog prostora.
Zanimljivi su, inače, podaci o izvoznim rezultatima najvećih hrvatskih zračnih luka. Na listi vodećih izvoznika nalazi se njih tri – dubrovačka, splitska, te zagrebačka.
I u morskim lukama zanimljivi su trendovi. Luka Ploče, naime, lani je pretekla Luku Rijeka i po prihodima i po ostvarenom izvozu. Pločani su izvoz podigli čak za trećinu u odnosu na prethodnu godinu, dok je Riječanima biznis u padu.
Među vodećim izvoznicima, osim Uljanika, svi su veliki brodograditelji – dvije Brodosplitove tvrtke (Brodosplit Holding i Brodograđevna industrija Split), Viktor Lenac, te Brodogradnja Trogir. Lenac je lani prepolovio izvozni rezultat, no niša remontnih poslova u kojoj je jak ovaj brodograditelj sve je aktivnija, pa iz kompanije očekuju popravak ovih rezultata.
Velik pomak na izvoznoj listi ima i Končar – energetski transformatori, dok je Prvo plinarsko društvo lani ispalo s liste vodećih deset izvoznika. Od novijih ulaganja koje su pokrenuli strani ulagači zavidan rast od preko 72 posto ionako već visokih izvoznih prihoda kojeg bilježi Wollsdorf.
Iz građevinarskog sektora, koji konačno bilježi početak oporavka, dvije su se tvrtke probile u rang ljestvicu vodećih izvoznika. Lider u toj branši zagrebački Dalekovod ipak nije zadržao izvozni skok iz prethodne godine, no iz najava iz tvrtke koja je prošla predstečajni postupak, stižu ohrabrujuće najave za angažman na stranim tržištima, pri čemu posebno važnim izdvajaju povratak na švedsko i finsko tržište, te velik posao gradnje dalekovoda u Norveškoj. Iz tog sektora na Bisnodeovoj izvoznoj rang-ljestvici još je samo Zagreb-Montaža, koja u 2015. nije imala izvoznih poslova, pa je lani zabljesnula s ostvarenim rezultatom. Aktivni su na gradilištima u Njemačkoj, Češkoj i u Sloveniji, a važan posao im je i projekt mosta u škotskom Edinburghu. Vanjska tržišta, zaključili su u ovoj građevinarskoj kompaniji, jedini je način da se u njihovoj branši opstane.
Izvoznici u drvnoj industriji ne žale se na taj problem. Lider među njima u izvozu lani je bio DS Smith Belišće, čiji je izvoz porastao za 65 posto i premašio pola milijarde kuna. Iz tog sektora izvoznim rezultatom, premda slabijim na godišnjoj razini, izdvaja se još Šerif eksport-import, koji trupaca hrasta i bukve izvozi višestruko manje od DS Smitha.
Što se naftaša tiče, uz Inu i većina “starih” većih igrača poput Petrola, bilježi pad izvoza. Spomenimo i da su se Crosco Naftni servisi izgubili s naše izvozničke liste, a ENI podružnica u Hrvatskoj iz godine u godinu ide u tom smjeru. Lani je izvozni prihod nastavio padati za još 29 posto. No, dva su nova lica koja u ovom sektoru plijene pažnju i u izvoznim poslovima. Jedan je AGS Hrvatska, tvrtka Miroslava Antunovića, sina poznatog zagrebačkog poduzetnika, hoteljera i vlasnika benzinskih crpki Tomislava Antunovića. S izvozom je startao 2015., a već se lanjskim rezultatom pozicionirao na treće mjesto najvećih izvoznika u sektoru.
Osim AGS-a još jedno novo poduzeće na tržištu ima sve značajnije izvedbe, uključujući i u izvoznim poslovima. Riječ je o hrvatskoj podružnici naftnog giganta BP-a koja je specijalizirana za trgovinu kerozinom i gazolinom za avione. Tvrtka je s radom počela lani, a gotovo svih 180 milijuna kuna prihoda ostvaruje kroz izvoz.
Primjeri Podravke koji od proizvođača hrane najveći izvoznik, te Dukata, kojemu je i lani izvoz nastavio rasti godišnjom stopom od 20 posto, pokazuju da je prehrambeni sektor važan u košarici glavnih izvoznika. Iz tog sektora Kraš, te tri šećerane (Sladorana, Osijek i Viro) ostvaruju visoke izvozne prihode, te Hipp iz Gline, odnosno bivša Vivera, uz varaždinsku Koku i Vindiju.
Na listi kompanija koji dobivaju sve veću pažnju je i Ameropa, trgovac i jedan od većih otkupljivača pšenice u Hrvatskoj. Pažnju šire javnosti ta je tvrtka smještena u Solinu plijenila jakom eksplozijom silosa, no u poslovanju eksploziju je zabilježila na svom izvoznom skoru, koji je bio veći za 27 posto i vinuo je tvrtku još više prema vrhu izvozničkog kompanijskog popisa. Od tvrtki iz sektora poljoprivrede među najvećim su izvoznicima su zadarski Cromaris, osiječko Žito i Kali tuna.
(Poslovni dnevnik)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
