Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama. porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.
Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama. porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto, pokazuju drugi podaci koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
DZS je tako korigirao na više svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja srpnja porastao za 13,7, a uvoz za 10,6 posto.
Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih sedam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 58,5 milijardi kuna, a uvezla za više od 94,7 milijardi kuna.
Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 36,27 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,7 posto, 0,2 postotna boda manje nego u prvih šest mjeseci ove godine.
Iskazan u eurima, pak, hrvatski je robni izvoz u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci rastao za 15,7 posto, na 7,8 milijardi eura, a uvoz za 13,2 posto, na 12,7 milijardi eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 4,86 milijardi eura.
Prerađivačka industrija, na koju 'otpada', više od 89 posto robnog izvoza, u prvih je sedam mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 7 milijardi eura, odnosno 15,3 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 10,7 posto, na gotovo 11,07 milijardi eura.
Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 628,8 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 40,2 posto u odnosu na prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 605,7 milijuna eura ili 0,3 posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 10,5 posto, na 557,8 milijuna eura.
Istodobno se najveći uvoz, od 1,14 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 10,4 posto. Roba vrijednih više od milijardu eura uvezla je i proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 13,1 posto.
Podaci DZS-a pokazuju da su ostale članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosno 65 posto ukupnog robnog izvoza te 78 robnog uvoza za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci. Pritom najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.
Izvoz u Italiju je, naime, do kraja srpnja porastao na godišnjoj razini za 14,6 posto, na 1,08 milijardi eura; u Njemačku je izvezeno roba za 967,6 milijuna eura ili 15,1 posto više nego lani, a u Sloveniju za 857,9 milijuna eura, tj. 0,9 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2016. godine.
Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je više od 2 milijarde eura i rastao je prema lani za 9,9 posto; uvoz iz Italije povećan je za 8,9 posto, na 1,65 milijardi eura, a iz Slovenije za 8 posto, na 1,36 milijardi eura.
Značajan rast robne razmjene u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e - izvoz u te zemlje povećan je za 19,5 posto na 1,33 milijarde eura, a uvoz za 19,4 posto, na 766,9 milijardi eura.
Među tim zemljama najviše je, za 739,2 milijuna eura ili 19,9 posto više nego lani, izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je ostvaren i najveći uvoz, od 396,17 milijuna eura ili 24,7 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 366 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 29,4 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 18 posto, na 317,7 milijuna eura.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
