Analiza Bisnodea je pokazala da je ICT sektor prošlu godinu zaključio s najboljim rezultatima do sada, uključujući 4-postotni porast ukupnih prihoda u odnosu na 2015., na više od 32 milijarde kuna, od čega se na prihode od izvoza na stranim tržištima odnosi 19 posto ili 6 milijardi kuna.
Predsjednik HUP ICT-a Boris Drilo je naglasio, na predstavljanju analize dostignuća hrvatskog ICT sektora za 2016. odnosno za razdoblje od 2008. do 2016. godine koju je izradila tvrtka Bisnode, kako je ICT sektor u 2016. ukupne prihode povećao 4 posto u odnosu na 2015., na 32 milijarde kuna, rasli su i svi drugi pokazatelji poput prihoda od izvoza za 11 do 15 posto, pogotovo od izvoza softvera te ICT sveukupno raste brže od ukupnog gospodarstva i BDP-a.
Velik je utjecaj ICT-a na digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva, no to se ne događa brzo koliko bismo željeli i teško da će se, unatoč potencijalu, rast ICT-a prebaciti na druge sektore bez pomoći države.
Predstavnike ICT sektora zabrinjava i relativno skroman rast ukupnih prihoda u odnosu na 2015., jer to po njihovoj ocjeni znači da procesi digitalizacije stagniraju, a ne ubrzavaju, a to ICT-jevci žele promijeniti u suradnji s državom, koja je, kako je iznijeto, najveći konzument ICT usluga i proizvoda u Hrvatskoj.
Upozorio je da će, ako se obrazovni sustav ne prilagodi i ne surađuje s gospodarstvom te ne uvažava potrebe i promjene na tržištu rada, Hrvatska imati ozbiljan problem kako zadovoljiti potražnju za tim kadrovima, jer taj problem već sada postoji i šire u EU.
Potpredsjednik HUP ICT-a Hrvoje Balen kaže kako je analiza Bisnodea pokazala da je ICT sektor prošlu godinu zaključio s najboljim rezultatima do sada, uključujući 4-postotni porast ukupnih prihoda u odnosu na 2015., na više od 32 milijarde kuna, od čega se na prihode od izvoza na stranim tržištima odnosi 19 posto ili 6 milijardi kuna. Na stranim tržištima prihodi su rasli od 11 do 15 posto, a na domaćem nešto skromnije, za 3 posto.
Zaposlenost je porasla na 33.000 ljudi, s otvorenih 1.300 novih radnih mjesta, a najintenzivniji segment u ICT-u je računalno programiranje (softver) i usluge koji je ukupno zapošljavao oko 14.000 ljudi ili 11 posto više nego u 2015., ostvarivši gotovo 8 milijardi kuna prihoda, od čega 31 posto na stranim tržištima od izvoza.
Iznoseći prve prognoze za ovu godinu, kazao je da se očekuje daljnji rast, s naglaskom da će, nastave li se trendovi iz zadnjih nekoliko godina, do 2025. otvoriti oko 24.000 novih radnih mjesta samo za računalno programiranje, što uz druge segmente ICT sektora ukupno može donijeti i oko 50.000, a možda i više novih radnih mjesta.
(Hina)
Vijesti iz medija |
Strana tržišta |
Hrvatski izvoz
