Glavna izvozna tržišta za prehrambene proizvode su Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Njemačka. Hrvatska je najvišu vrijednost ostvarila u izvozu šećera, čokolade, svježe ribe, kukuruza i pšenice.
Statistike pokazuju kako se u prošloj godini više uvezlo, ali i izvezlo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a najdinamičniji i najznačajniji rast zabilježen je u robnoj razmjeni sa zemljama članicama Europske unije.
“U Europsku uniju Hrvatska sada izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je odraz promjene trgovinskih uredbi koje smo preuzeli pristupanjem toj zajednici zemalja”, pojašnjava pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić.
Ukupan izvoz tih proizvoda je u 2016. godini povećan za 13 posto, a izvoz u Europsku uniju je porastao gotovo za trećinu, odnosno za 30 posto u odnosu na 2015. godinu.
“No kako sve ne bi bilo tako dobro, pokazuju podaci o izvozu hrvatskih proizvoda na tržište Cefte. Tu je nastavljen pad i u prošloj godini je izvezeno robe čak osam posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rezultati u 2016. u odnosu na 2015. godinu nešto su bolji”, upozorava Žaklina Jurišić i ističe kako je ipak dobro to što je negativna bilanca u ovoj gospodarskoj grani smanjena.
Pretprošla 2015. godina ostala je rekordna godina po negativnoj bilanci od 969 milijuna eura, odnosno uvezli smo toliko hrane više nego što smo izvezli. S obzirom na to da je u 2016. godini izvoz rastao brže od uvoza, negativna bilanca smanjena je za 100 milijuna eura. Lani smo uvezli hrane u vrijednosti 2,6 milijardi eura, a izvezli slične robe u vrijednosti 1,7 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bila je ipak iznad dvije trećine, odnosno 67 posto, za razliku od 2015. godine u kojoj smo izvezli samo 61 posto uvezene vrijednosti hrane i prehrambenih proizvoda.
Naša glavna izvozna tržišta za ove proizvode su i dalje Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Njemačka, dok su glavna uvozna tržišta gotovo slična, ali po udjelu ipak donekle različita. Najviše hrane uvezli smo iz Njemačke, slijede Italija, Mađarska, Slovenija, a značajniji uvoz dolazi i iz Nizozemske i Poljske.
Slika uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske najbolje ilustrira njihovu konkurentnost i dostatnost. U tu sliku moramo uključiti i prosječno nisku kupovnu moć prosječnog hrvatskog potrošača i njegove preferencije u smjeru kupnje proizvoda nižih cjenovnih kategorija, odnosno onih jeftinijih.
Kod uvoza na tržištu nedostaje najviše mesa i mesnih prerađevina kojih smo u prošloj godini uvezli u vrijednosti 325 milijuna eura. Najviše izvozimo one poljoprivredno-prehrambene proizvode koji spadaju u kategoriju različitih prehrambenih proizvoda - 178 milijuna eura, šećera i proizvoda od šećera smo izvezli za 161 milijun eura, a žitarica za 150 milijuna eura. Značajan je izvoz ribe koje smo izvezli, kao i žitarica, za 150 milijuna kuna, a pića i alkohola izvezli smo za 136 milijuna eura. Izvezli smo i 126 milijuna eura vrijedne proizvode na bazi žitarica i škroba, 112 milijuna eura uljarica, kakao prerađevina za 101 milijun eura, te mesnih i ribljih prerađevina za 82 milijuna eura. U značajnije stavke u izvozu možemo ubrojati i hranu za životinje koje smo izvezli za 80 milijuna eura.
Ako gledamo pojedinačne proizvode, najvišu vrijednost ostvarili smo u izvozu šećera, čokolade, svježe ribe, kukuruza i pšenice. Kod pojedinih proizvoda u vrijednosnim pokazateljima došlo je do većeg povećanja izvoza, kao kod ulja, goveda i svinjskog mesa. Ulje od repice od 2013. bilježi konstantni porast u izvozu te je samo u odnosu na 2015. izvoz utrostručen odnosno s pet milijuna eura izvoza u 2015. u prošloj godini je izvoz utrostručen na 15 milijuna eura, dok je u isto vrijeme izvoz suncokretovog ulja zabilježio rast od 73 posto, na solidnih 17 milijuna eura.
Izvoz goveda u prošloj godini povećan je za 80 posto ili za oko 12 milijuna, čime je ostvaren izvoz u vrijednosti 27 milijuna eura. I izvoz svinjskog mesa bilježi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju neprekidan rast. Tako je lani, na godišnjoj razini, porastao za trećinu, te je ukupno izvezeno svinjetine u vrijednosti 24 milijuna eura. Šećer kao najznačajniji izvozni proizvod u 2016., jer ga je izvezeno za 148 milijuna eura, također je zabilježio značajan rast od 70 posto, odnosno izvezeno je šećera za 60 milijuna eura više nego u godini ranije. Nakon pada izvoza agruma, pri čemu se to najviše odnosi na neretvanske mandarine, u 2016. se tržište u odnosu na godinu prije oporavilo te je ostvaren izvoz od 19 milijuna eura odnosno povećanje od dvotrećinskih 67 posto.
(Privredni vjesnik)
Vijesti iz medija |
Statistički podaci |
Hrvatski izvoz
